Njemački kardinal Roche intervenirao protiv odluke Njemačke Crkve da laici mogu krstiti i propovijedati na svetim misama
Prefekt Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata kardinal Arthur Roche intervenirao je protiv provedbe odluka Njemačkog sinodalnog puta koje zahtijevaju da laici trebaju biti u mogućnosti redovito krstiti i propovijedati na svetim misama u crkvama diljem Njemačke.
U pismu predsjedniku Njemačke biskupske konferencije od 29. ožujka, kardinal Arthur Roche rekao je da ni jedno ni drugo nije moguće, unatoč tome što je barem jedna njemačka biskupija već najavila obje prakse.
Pisana intervencija vatikanskog prefekta Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata upućena je biskupu Georgu Bätzingu iz Limburga, izvijestio je CNA Deutsch , novinski partner CNA-a na njemačkom jeziku, koji je dobio kopiju dokumenta. Osim što pokriva pitanje homilija i krštenja laika, pismo na sedam stranica također podsjeća njemačke biskupe da liturgijske prijevode mora potvrditi i odobriti Vatikan, piše CNA.
Laici ne mogu održati homiliju na misi jer samo netko tko je zaređen “sakramentalno predstavlja Krista na temelju sacra potestas (svete moći) koja mu je dodijeljena prilikom ređenja.
O pitanju homilija, Roche je napisao da razlog zašto laici ne mogu redovito propovijedati na misi nije njihova potreba za “boljom teološkom pripremom ili boljim komunikacijskim vještinama”. Niti je namjera stvoriti “nejednakosti među krštenima”. Umjesto toga, kardinal je ukazao na “razlike koje čini Duh, koji proizvodi različite karizme koje su različite i komplementarne”. Roche je rekao da bi dobro oblikovani laici trebali pridonijeti, na primjer, kao katehete ili vodeći razgovore o Svetom pismu. Međutim, dodao je da laici ne mogu održati homiliju na misi jer samo netko tko je zaređen “sakramentalno predstavlja Krista na temelju sacra potestas (svete moći) koja mu je dodijeljena prilikom ređenja”.
Objašnjavajući da je pitanje propovijedanja na misi, drugim riječima, sakramentalno, a ne obrazovno pitanje, Roche je upozorio na “nesporazume” oko lika i identiteta svećenika, koji jedini može djelovati ‘in persona Christi capitis’ (u osobi Krista, glave Crkve) na temelju sakramenta.”
Univerzalna Crkva živi u i iz partikularnih Crkava, kao što partikularne Crkve žive i cvjetaju u i iz sveopće Crkve; kada bi bili odvojeni od sveopće Crkve, oslabili bi, trunuli i umrli.
Kardinal je također odbacio uvođenje redovitog dijeljenja sakramenta krštenja laika, što je već praksa u nekim njemačkim biskupijama. Napisao je da to opravdavanje nedostatkom svećenika, primjerice, prema kanonskom pravu nije moguće. Laici su mogli valjano obavljati krštenja samo u iznimnim okolnostima, kao što je smrtna opasnost ili “u bolnim situacijama progona, ali također i u misijskim područjima i u drugim slučajevima posebne potrebe”, objasnio je kardinal.
Roche je podsjetio njemačke biskupe na pismo pape Franje iz 2019. o smjeru procesa Sinodalnog puta. „Univerzalna Crkva živi u i iz partikularnih Crkava, kao što partikularne Crkve žive i cvjetaju u i iz sveopće Crkve; kada bi bili odvojeni od sveopće Crkve, oslabili bi, trunuli i umrli”, napisao je tada Papa.
Laici bi trebali pridonjeti, na primjer, kao katehete ili vodeći razgovore o Svetom pismu.
Odgovarajući na Rocheovu komunikaciju, glasnogovornik Njemačke biskupske konferencije u četvrtak je rekao da će biskupi nastaviti tražiti dijalog s Rimom o tim pitanjima. Ranije ovog mjeseca, nekoliko njemačkih biskupa najavilo je planove za provedbu nekoliko odluka donesenih na Sinodalnom putu. Biskup Franz-Josef Bode iz Osnabrücka, tadašnji potpredsjednik Njemačke biskupske konferencije rekao je da laici mogu krstiti bebe i “redovito” propovijedati na homilijama u njegovoj biskupiji. Otprilike tjedan dana kasnije, 25. ožujka, Sveta je Stolica objavila da je papa Franjo prihvatio Bodeov zahtjev za ostavkom.
