Sveti Bonifacije
Danas slavimo svetog Bonifacija, biskupa i apostola Njemačke. Bonifacije je rođen oko 675. godine kao Winifrid u engleskoj pokrajini Devon. Protivno očevim željama, kao mladić se odlučio za redovnički život.
Pridružio se benediktincima u blizini grada Winchestera, gdje je poučavao u opatijskoj školi i gdje je u dobi od trideset godina zaređen za svećenika. Nakon smrti opata i sam je trebao postati opatom, ali se odlučio za misionarski rad u Friziji, kamo je pošao 716. godine.
U Utrechtu je proveo godinu s Wilibordom, apostolom Frizije i propovijedao u okolici, zatim se vratio u Englesku, ali je već sljedeće godine pošao u Rim. Tamo ga je papa Grgur II. preimenovao u Bonifacija i postavio za misionarskog biskupa za Germaniju. Zaputio se u svoje misionarsko područje te je među prvim djelima posjekao poznati Donarov hrast kod Fritzlara, koje su Germani štovali kao sveto stablo. U svome radu imao je podršku Karolinga.
Bonifacije se potom 732. opet zaputio u Rim gdje je od pape Grgura imenovan nadbiskupom za područje cijele današnje Njemačke. Vrativši se u Njemačku, posvetio se misionarskom radu i reformi Crkve. Treći put se vratio u Rim, gdje je imenovan papinskim legatom za Njemačku. U Njemačkoj je Bonifacije organizirao i podizao biskupije, odabravši za svoje metropolitansko sjedište grad Mainz. Bio je uključen i u osnutak samostana u Fuldi.
Godine 743. sazvao je i koncil za cijelu njemačku Crkvu, na kojemu su ispravljene mnoge nepravilnosti i zloporabe. Želja za pokrštenjem Frizijaca nije ga napuštala, pa se 754. s pratnjom zaputio u Friziju. Ondje ga je pak ubila skupina naoružanih razbojnika.
Bonifacijevi zemni ostaci najprije su preneseni u Utrecht, pa u Mainz. Odatle su preneseni u samostan u Fuldi, gdje i danas počivaju ispod glavnog oltara tamošnje katedrale. Grob mu je ubrzo postao mjesto hodočašća. Zanimljivo je da se biskupi Njemačke biskupske konferencije zato i danas sastaju u Fuldi, kao mjestu gdje počivaju zemni ostaci apostola Njemačke, svetoga Bonifacija.
