Znate li razliku između Rimokatoličke i Grkokatoličke Crkve?
Mons. Milan Stipić – dosadašnji apostolski administrator Križevačke eparhije – postao je jučer, odlukom pape Franje, novi hrvatski biskup. Tim povodom tekst o razlici između Rimokatoličke i Grkokatoličke Crkve.
Imam dvoje djece. Podrijetlom sam grkokatolik, a supruga mi je rimokatolikinja. Mi svake nedjelje i blagdana idemo na misu u rimokatoličku crkvu sv. Ane u Križevcima. Moja djeca, kao i mi roditelji, željela bi da u toj crkvi prime sakrament sv. potvrde.
Problem je u tome što je moje jedno dijete kršteno u Grkokatoličkoj Crkvi, a oboje su primili sakrament sv. pričesti u Grkokatoličkoj Crkvi. Je li to zapreka za primanje sakramenta potvrde i poslije sakramenta ženidbe u Rimokatoličkoj Crkvi?
Još nisam o tome razgovarao s našim rimokatoličkim župnikom jer se ne usudim. Jesu li ti primljeni sakramenti u Grkokatoličkoj Crkvi valjani? Ja sam čuo, a ne znam je li to istina, da dijete koje se krsti u Grkokatoličkoj Crkvi ujedno prima i sakrament potvrde.
Koja je razlika između Rimokatoličke i Grkokatoličke Crkve i je li ta razlika velika? Jesam li ja, odnosno moja djeca počinila teški grijeh što su se pričestili u Grkokatoličkoj Crkvi?
Rimokatoličke biskupije u Hrvatskoj i grkokatolička Križevačka eparhija, koja ima status samosvojne Crkve bizantsko-slavenskog obreda, dijelovi su jedne Katoličke Crkve kojoj je na čelu Petrov nasljednik – papa, piše portal Bitno.net
Katolička Crkva obuhvaća ukupno 22 autonomne Crkve (njihov broj promijenio se od trenutka kada je ovaj tekst izvorno napisan te trenutno iznosi 24 autonomne Crkve, ecclesiae sui iuris – Crkve svoga prava, op. Bitno.net) koje uživaju položaj relativno neovisne samouprave prema rimskom papi s kojim su u punom zajedništvu i koji okuplja sve Crkve u univerzalnu katoličku zajednicu.
Od tih 22 (24) Crkava jedna je latinskoga obreda – ona koju se katkad neslužbeno zove rimokatoličkom – a sve ostale su Istočne Katoličke autonomne Crkve koje njeguju specifičan obred koji potječe od jedne od pet istočnih tradicija: od aleksandrijske, antiohijske, carigradske, istočnosirske (kaldejske) ili armenske.
Grkokatolička (tako se zove popularno, a ne službeno) Križevačka eparhija jedna je od tih 21 (23) Istočnih Katoličkih Crkava koja njeguje tradiciju carigradskog obreda obogaćenog elementima slavenske kulture i baštine.
Sve Crkve koje tvore jedinstvenu Katoličku Crkvu baštinice su i oživotvoriteljice istoga poklada vjere, dakle i vjernici »rimokatoličkih« biskupija u Hrvatskoj i po svijetu kao i vjernici »grkokatoličke« Križevačke eparhije, ispovijedaju jednu te istu vjeru.
Razlike su u obredu i u vlastitom pravnom poretku. Dok se Katolička Crkva latinskoga obreda ravna po Zakoniku kanonskoga prava, svih 21 Istočnih Katoličkih Crkava, dakle uključujući i Križevačku eparhiju, ravna se po Zakoniku kanona Istočnih Crkava – a oba zakonika svojom vlašću proglasio je papa Ivan Pavao II.
Kao član Križevačke eparhije uživate »temeljno pravo ljudske osobe da svatko ispovijeda svoju vjeru po svojemu obredu«. To znači da imate pravo na sve sakramente, za sebe i za svoju djecu, u svojoj Križevačkoj eparhiji. Kao član te samosvojne Crkve imate, naravno, i obveze.
Razumljivo je da ste zbog braka s suprugom drugačijeg obreda jedno dijete krstili po svojem obredu, a drugo po obredu svoje supruge. Bilo bi dobro da Vi i Vaša djeca sačuvate u svojoj obitelji tu obrednu raznolikost te da, kako Vi roditelji tako i Vaša djeca, ostanete vjerni Crkvi svoga krštenja.
Točno je da je dijete koje je kršteno u crkvi Križevačke eparhije prilikom primanja sakramenta krsta primilo i sakrament potvrde (krizme) pa zbog toga, a znate da je potvrda sakrament koji se prima samo jednom, ne može ponovno primiti sakrament potvrde u crkvi latinskoga obreda.
Što se pak primanja pričesti tiče, nema nikakvih zapreka da se svi članovi obitelji pričešćujete u jednoj ili u drugoj crkvi, odnosno u obje crkve kad sudjelujete na euharistijskom slavlju. Vaše dijete koje je kršteno u crkvi latinskoga obreda, a prvi se put pričestilo u crkvi u bizantsko-slavenskog obreda, ukoliko ispuni sve druge potrebne preduvjete, moći će u crkvi latinskoga obreda primiti sakrament potvrde.
Što se pak tiče sakramenta ženidbe, zacijelo je sada prerano i nepotrebno o tome odlučivati. Otvorena je načelno mogućnost sklapanja crkvenoga braka u obje Crkve, a što će konkretno biti, sigurno će ovisiti o izabranim životnim suputnicima Vaše djece. Bilo bi dobro da odluku o tome prepustite samoj djeci kad dorastu za taj životni korak i ispune preduvjete i za taj sakrament.
