Jeste li znali da je 4. svibnja blagdan Torinskog platna?
Torinsko platna ima svoje liturgijsko slavlje, iako se obično slavi samo na nekoliko mjesta u svijetu.
Tijekom stoljeća Crkva je ustanovila nekoliko različitih blagdana koji okružuju elemente Isusove muke. Primjerice, Uzvišenje svetog Križa 14. rujna često se povezuje s pronalaskom pravog križa kod Svete Jelene. Ovaj događaj također je nekada imao zaseban blagdan 3. svibnja nazvan “Pronalazak svetog križa”, koji se sada slavi samo u nekoliko lokalnih područja i u zajednicama koje koriste izvanredni oblik Rimskog misala.
Dok neki još uvijek raspravljaju o tome je li Torinsko platno pravi artefakt iz Isusove grobnice, Crkva je ustanovila nekoliko različitih blagdana koji okružuju “Kristov sveti pokrov”. Katolička enciklopedija objašnjava povijest ovih raznih blagdana s različitim relikvijama povezanim s Isusovom mukom: Godine 1206. Otto de La Roche je u Besançon donio jedan od (navodnih) Zavojnih listova korištenih za Kristov pokop, a blagdan njegova dolaska (Susceptio) naređeno je da se održi 11. srpnja…
Još jedan blagdan nastao je oko 1495. Chambéry, u Savoji, u čast takozvanog sudarija Kristova koji je onamo došao 1432. iz Lireya u Burgundiji, a koji se od 1578. štuje u kraljevskoj kapeli katedrale u Torinu. Ovaj se blagdan slavi 4. svibnja, na dan nakon pronalaska križa, a odobrio ga je 1506. Julije II.; danas se čuva u Savoji, Pijemontu i na Sardiniji kao blagdan zaštitnika kraljevske kuće Savoje, piše Aleteia.
Vjerovanje u Pokrov
Crkva ne zahtijeva vjerovanje u autentičnost Torinskog platna, iako je mnogima njihova vjera ojačana njegovim postojanjem. Mark Armstrong je za Catholic Exchange napisao članak u kojem citira i svetog Ivana Pavla II. i papu Benedikta XVI. i njihova stajališta o platnu:
Skeptici tvrde da je tkanina vješta srednjovjekovna krivotvorina, a ipak ju je s ljubavlju nazvao pokojni Sveti Otac Ivan Pavao II, “kao sliku Božje ljubavi kao i ljudskog grijeha”. Iako je papa Benedikt, kao kardinal Ratzinger, bio vrlo oprezan u davanju odobrenja Crkvi za ukazanja ili privatna otkrivenja, svrstao je platno u drugu kategoriju kada je o njemu napisao svoju knjigu Duh liturgije. Papa Benedikt je napisao da je platno “uistinu tajanstvena slika, koju nikakva ljudska umjetnost nije bila u stanju proizvesti. Na neki neobjašnjiv način, izgledalo je utisnuto na tkanini i tvrdilo se da pokazuje pravo lice Krista, raspetog i uskrslog Gospodina.”
Platno nastavlja osvajati svijet, a 4. svibnja poseban je dan za podsjećanje na njegovu tajanstvenu povijest.
