CRKVAVJERA I DUHOVNOST

Kardinal Müller kritizirao restrikcije kojima je papa Franjo podvrgnuo održavanje tradicionalnih latinskih misa

Jedinstvo Crkve “ukorijenjeno je u jedinstvu s Bogom kroz vjeru, ufanje i ljubav”, koje ne zahtijeva “sterilnu jednolikost u vanjskom obličju liturgije, kao da je Crkva međunarodni lanac hotela s istovjetnim dizajnom”, istaknuo je bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere Gerhard Müller.

Bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere Gerhard Müller kritizirao je restrikcije kojima je papa Franjo podvrgnuo održavanje tradicionalnih latinskih misa, piše CNA.

Papa je 16. srpnja objavio motuproprij Traditionis custodes, u kojima regulira uporabu oblika rimske liturgije koji je prethodio reformi misnog slavlja, poništavajući odluku svojeg prethodnika Benedikta XVI., koji je priznao pravo svim svećenicima da slave misu koristeći Rimski misal iz 1962.

Prema novom motupropriju odgovornost reguliranja slavlja pretkoncilskih liturgija vraćena je osobi biskupa: “Njegova je ekskluzivna nadležnost odobriti uporabu Rimskog misala iz 1962. u svojoj biskupiji, prema smjernicama Svete Stolice”, stoji u dokumentu.

Uz to, biskupova je dužnost paziti da skupine koje slave tradicionalnu latinsku misu ne niječu valjanost Drugog vatikanskog koncila i nauka Učiteljstva.

Tradicionalne latinske mise ubuduće se neće slaviti u župnim crkvama, a čitanja će morati biti na narodnom jeziku uz korištenje prijevoda Svetog pisma odobrenog od strane lokalne biskupske konferencije. Zabranjeno je formiranje novih skupina vjernika koji žele sudjelovati na slavljima tradicionalne latinske mise.

“U obranu jedinstva Kristovog Tijela, prisiljen sam opozvati mogućnost koju su dali moji prethodnici. Iskrivljena upotreba ove mogućnosti u suprotnosti je s namjerama koje su vodile do pružanja slobode da se slavi misa korištenjem Missale Romanuma iz 1962. godine”, ustanovio je u motupropriju papa Franjo.

U svojoj kritici, kardinal Müller napisao je kako je jasna nakana motuproprija “osuditi izvanredni oblik” svetih misa na “dugoročno izumiranje”. “Bez najmanje empatije, ignoriraju se vjerski osjećaji (nerijetko mladih) sudionika u misama prema misalu Ivana XXIII. (1962.)”, napisao je Müller.

Jedinstvo Crkve “ukorijenjeno je u jedinstvu s Bogom kroz vjeru, ufanje i ljubav”, koje ne zahtijeva “sterilnu jednolikost u vanjskom obličju liturgije, kao da je Crkva međunarodni lanac hotela s istovjetnim dizajnom”, istaknuo je bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere.

Müller Papi zamjera izostanak “stroge i logički razumljive teološke argumentacije”, smatrajući da je motuproprij uvjetovan “subjektivnim” motivima vezanim uz mjestimičnu zloporabu tradicionalnog latinskog obreda za odbacivanje nasljeđa Drugog vatikanskog koncila.

Međutim, odnos prema Koncilu u pojedinim zajednicama koje prakticiraju “stari obred” tek je od sekundarnog značaja, dok je od primarnog značaja važnost tradicionalnog obreda samoga po sebi. S druge strane, pojedine zajednice koje slave tradicionalnu misu nisu usamljene u iznevjeravanju Drugog vatikanskog koncila, smatra njemački kardinal.

Optužujući dio Crkve u Njemačkoj za “heretičko nijekanje Drugog vatikanskog koncila” i uspoređujući takvu prijetnju jedinstvu Crkve s “protestantskim odcjepljenjem iz 16. stoljeća”, Müller ukazuje na “disproporciju između razmjerno skromnog odgovora” na sinodalni put i “strogog discipliniranja manjine” koja slijedi stari obred, predočujući taj nesklad metaforom “pogrešno usmjerene vatre”.

“Nitko se ne može zvati katolikom bilo da želi zaći prije Drugog vatikanskog koncila (ili bilo kojeg drugog od Pape prepoznatog koncila) kao u razdoblje ‘prave’ Crkve, bilo da želi ostaviti tu Crkvu za sobom kao međukorak do ‘nove Crkve’”, ističe Müller.

Nadajući se da Kongregacija za bogoštovlje i sakramente neće krenuti u smjeru uništenja zajednica okupljenih oko staroga obreda, kardinal dodaje kako bi uvjerenje da se time čini usluga Crkvi i baštini Drugoga vatikanskog koncila bilo “budalasto”.

Osvrnuvši se na odredbu motuproprija po kojoj lokalni biskupi odlučuju o autorizaciji tradicionalnih latinskih misa u svojim biskupijama, Müller je izrazio nadu kako će “malo bogatije poznavanje katoličke dogmatike i povijesti liturgije” neutralizirati sukobe unutar Crkve te “spasiti biskupe od napasti da prema podržavateljima ‘stare’ mise postupaju autoritarno, bez ljubavi i uskogrudno”.

“Dobrog pastira može se prepoznati po tome što više brine o spasenju duša nego o podvrgavanju sebe sama višem autoritetu snishodljivim tipom ‘dobrog vladanja’”, ističe Müller, podsjećajući da biskupi nisu tek “puki predstavnici središnje vlasti” s mogućnostima za karijerni napredak, nego “pastiri Svetoga Duha”.

“Supstancija Euharistije” je prisutna i u starome i u novom obliku mise, napominje bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere.

“Za očekivati je da ljubitelji drevne liturgije prepoznaju i obnovljenu liturgiju; kao što sljedbenici misala Pavla VI. trebaju priznati da je misa prema misalu Ivana XXIII. prava i valjana katolička liturgija”. Samo na taj način možemo imati “jednu Misu za sva vremena”, zaključuje Müller.

www.medjugorje-news.com

Izvor
bitno.net

Vezani članci

Back to top button