Papa Lav XIV. mladima razotkrio veliku laž današnjeg svijeta: Ovo je razlog zašto su mladi sve tjeskobniji
Papa Lav XIV. mladima je na rimskom sveučilištu La Sapienza uputio snažnu poruku protiv kulture koja čovjeka svodi na brojeve, očekivanja i natjecanje. Upozorio je da mnogi mladi danas pate pod pritiskom uspjeha, tjeskobe i straha, ali ih je podsjetio da nisu algoritam, nego živa želja za smislom, istinom i budućnošću.
Papa Lav XIV. mladima razotkrio „veliku laž“ današnjeg svijeta: Vi niste algoritam, nego živa želja za smislom
Na najvećem sveučilištu u Europi Papa je osudio kulturu koja čovjeka svodi na brojeve.
Papa Lav XIV. posjetio je u četvrtak javno rimsko sveučilište La Sapienza, najveće sveučilište u Europi i jednu od najuglednijih akademskih ustanova u Italiji. Ondje je progovorio o „velikoj laži“ za koju je rekao da među mladima izaziva tjeskobu i depresiju.
Govoreći u sveučilišnoj Auli Magni, nakon kratkog trenutka molitve u kapeli „Divina Sapienza”, Papa se osvrnuo na „duhovnu nelagodu” koja pogađa mnoge studente. Podsjetio je da „nismo zbroj onoga što imamo, niti materija slučajno sastavljena u nijemom svemiru”.
„Mi smo želja, a ne algoritam!”, snažno je naglasio papa Lav XIV.
Papa je oštro kritizirao „raširenu laž iskrivljenog sustava koji ljude svodi na brojeve, pojačava natjecanje i prepušta nas spiralama tjeskobe”.
„Za svakoga postoje teška razdoblja”, dodao je. „No neki mogu imati dojam da ona nikada ne završavaju. Danas to sve više ovisi o ucjeni očekivanja i pritisku da se stalno mora uspjeti.”
Papu je po dolasku dočekala rektorica sveučilišta, profesorica Antonella Polimeni, koja ga je pratila kroz kampus i tijekom posjeta izložbi „La Sapienza i papinstvo”. Izložba prikazuje povijesne i kulturne veze između Sveučilišta u Rimu i Svete Stolice.
Ta veza nije uvijek bila bez napetosti. Godine 2008. tadašnji rektor sveučilišta pozvao je papu Benedikta XVI. da otvori akademsku godinu, no žestoka polemika, koju je potaknula mala skupina profesora i studenata, na kraju je spriječila njegov dolazak. Njemački Papa odlučio je ne doći. Govor koji je pripremio objavljen je nekoliko dana poslije, a u njemu je istaknuo da bi „kršćanska poruka uvijek trebala biti poticaj prema istini i tako snaga protiv pritiska moći i interesa”. Sljedeće nedjelje oko 200 tisuća ljudi okupilo se na Trgu svetog Petra u znak potpore.
Ozračje je ovoga četvrtka bilo potpuno drukčije. Studenti su čekali papu Lava XIV. ispred zgrade te ga pozdravili oduševljenjem i radošću, skandirajući: „Živio Papa!” Zbog velikog broja okupljenih mnogi su morali ostati vani i pratiti njegov govor na ekranima postavljenima za tu prigodu.
Papa Lav XIV. nije spominjao događaj iz 2008. godine. U svom je govoru opisao svijet „iskrivljen ratovima i riječima rata”, upozorivši na „onečišćenje razuma koje se s geopolitičke razine širi na svaki društveni odnos”.
Ispraviti pojednostavljivanje koje stvara neprijatelje
„To je onečišćenje razuma koje s geopolitičke razine prodire u svaki društveni odnos. Pojednostavljivanje koje stvara neprijatelje mora se ispraviti, osobito na sveučilištu, brigom za složenost i mudrim korištenjem pamćenja”, rekao je Papa.
Dodao je da nas vapaj njegovih prethodnika: „Nikada više rat!” — toliko usklađen s odbacivanjem rata upisanim u talijanski Ustav — poziva na duhovni savez s osjećajem za pravdu koji prebiva u srcima mladih, s njihovim pozivom da se ne zatvaraju u ideologije ni u nacionalne granice.
U tom je kontekstu Papa kritizirao porast vojne potrošnje, osobito u Europi.
„Ne nazivajmo obranom ponovno naoružavanje koje povećava napetosti i nesigurnost, osiromašuje ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, proturječi povjerenju u diplomaciju i obogaćuje elite kojima nije stalo do općeg dobra”, rekao je.
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira, globalna vojna potrošnja porasla je 2025. godine jedanaestu godinu zaredom, dosegnuvši rekordnih 2,887 bilijuna dolara. Europa je činila velik dio toga povećanja, s rastom ulaganja u naoružanje od 14 posto, odnosno ukupno 864 milijarde dolara.
Sveti Otac upozorio je i na rizike uporabe umjetne inteligencije, kako u vojnom tako i u civilnom području. Pozvao je na budnost kako se njezin razvoj ne bi pretvorio u sredstvo koje oslobađa ljudske odluke od odgovornosti ili dodatno pogoršava tragediju sukoba.
„Ono što se događa u Ukrajini, Gazi i palestinskim područjima, Libanonu i Iranu opisuje neljudski razvoj odnosa između rata i novih tehnologija u spirali uništenja”, upozorio je.
Suočen s takvim stanjem, Papa je mladima uputio izravan poziv:
„Budite radikalno ‘da’ životu! Da nevinom životu, da mladom životu, da životu naroda koji vape za mirom i pravdom.”
Povijest ne pada beznadno u ruke smrti
Papa Lav XIV. dio govora posvetio je i ekologiji, citirajući encikliku Laudato si’ svog prethodnika pape Franje.
„Unatoč dobrim namjerama i nekim naporima u tom smjeru, čini se da se stanje nije popravilo”, rekao je, potaknuvši mlade da „nemir pretvore u proroštvo” i ne prepuste se obeshrabrenju.
„Osobito oni koji vjeruju znaju da povijest ne pada beznadno u ruke smrti, nego je uvijek čuva Bog, što god se dogodilo; Bog koji stvara život ni iz čega, koji daje ne oduzimajući, koji dijeli ne trošeći”, rekao je Papa.
Papa je kritizirao i „urušavanje posesivnog i potrošačkog obrasca” te ohrabrio studente da traže „obzor smisla” izvan neposrednosti.
„Vi, koje društvo sa sve manje djece tako malo uzima u obzir, pokazujete da je čovječanstvo sposobno za budućnost kada tu budućnost gradi mudro”, poručio im je.
Naglasio je i vrijednost poučavanja, nazvavši ga oblikom ljubavi, jednako kao pomaganje migrantu na moru, siromahu na ulici ili očajnoj savjesti.
„To znači uvijek i u svakom slučaju ljubiti ljudski život, vrednovati njegove mogućnosti, kako bi se moglo govoriti srcima mladih, a ne samo njihovu znanju”, dodao je.
Za Benedettu Marchiori, studenticu La Sapienze, Papin posjet bio je trenutak ohrabrenja.
„Donio je toliko radosti, toliko sreće, toliko nade”, rekla je za EWTN News. „Doista je lijepo slušati nekoga tko svakoga dana vidi toliko različitih situacija i ponovno nam ih približava — podsjećajući nas da doista imamo aktivnu ulogu u vlastitom rastu, kroz studij i kroz to da budemo istinski usredotočeni. To je stvarno lijepo.”
Chiara Clementoni, studentica medicine, rekla je da je Papin govor bio „doista ohrabrujući”.
„Ideja da nismo zbroj onoga što nam se dogodilo, nego da kroz znanje i studij možemo graditi sebe kao osobe i više se otvoriti otajstvima koja je Bog stavio u prirodu, u sve ono što možemo učiniti predmetom svoga proučavanja”, rekla je.
Na kraju susreta sveučilište je Papi darovalo reprodukciju kamena iz Svetoga groba, gdje tim arheologa s La Sapienze od ožujka 2022. provodi iskapanja u bazilici u Jeruzalemu.
Projekt, koji se provodi u suradnji s različitim zajednicama koje čuvaju to sveto mjesto — franjevcima Kustodije Svete Zemlje, Latinskim patrijarhatom te grčkom i armenskom Crkvom — prvi će put omogućiti rekonstrukciju cjelovite stratigrafske povijesti zgrade podignute u 4. stoljeću, u vrijeme cara Konstantina i njegove majke svete Jelene.
