Tjeskoba se može svima dogoditi. I može se uspješno liječiti, a potražiti pomoć pametno je, a ne sramota!
Često se sramimo priznati si da više ne možemo, da životni zahtjevi ‘prerastaju’ našu snagu. Onda često govorimo: „Ma nisam tako loše“, iako uopće nismo dobro. Nazvati problem pravim imenom već je puno, a potražiti pomoć pametno je, a ne sramota
ŠTO JE OPĆI ANKSIOZNI POREMEĆAJ Tjeskoba, strepnja, pretjerana zabrinutost najčešći su uvod i glavni simptomi općeg anksioznog poremećaja. Opći anksiozni poremećaj smatra se jednim od najčešćih psihičkih poremećaja koji bitno narušava kvalitetu života u svakom pogledu. Brige kao svakodnevni dio naših života, u određenoj mjeri su korisne, jer nas pripremaju na različite situacije, omogućuju nam da predvidimo probleme i osmislimo prikladna rješenja. Međutim, kada se pređe mjera razumne zabrinutosti, čovjek se nađe u stanju stalne preplavljenosti brigama, strahom, iščekivanjem loših događaja.
Osoba pogođena anksioznošću stvarnost gleda pesimistički i iščekuje najgore. Poremećaj je praćen relativno visokom stopom suicidalnosti, može uzrokovati razvoj raznih psihosomatskih bolesti, alkoholizam i depresiju, negativno utječe na ishod liječenja različitih tjelesnih bolesti. Osjeća se kao da je na rubu živaca… Okolina mu se čini nestvarna, a on sam kao da nije tu
KAKO SE POREMEĆAJ OČITUJE Opći anksiozni poremećaj očituje se karakterističnim psihičkim i tjelesnim simptomima. Strah nejasnih razloga potpuno preplavljuje oboljelog i čini ga bespomoćnim. Uronjen u strah, on strepi da će se nešto strašno dogoditi, a nemoćan je da to spriječi. Osjeća se kao da je na rubu živaca, razdražljiv je, strahuje od gubitka kontrole i ludila. Okolina mu se čini nestvarna, a on sam kao da nije tu. Oboljeli razvija i specifično ponašanje koje karakterizira pojačan oprez, nestabilnost, sumnjičavost. …tjelesni simptomi nas upozoravaju da smo prešli granicu zdrave zabrinutosti
Opći anksiozni poremećaj praćen je nizom tjelesnih simptoma, koji se javljaju uslijed hiperaktivnosti autonomnog živčanog sustava, a upozoravaju nas da smo prešli granicu zdrave zabrinutosti. Tjelesni simptomi su: iscrpljenost, drhtavica, znojenje, mišićna napetost, osjećaj knedle u grlu, suha usta, vrtoglavica, mučnina, valovi vrućine, učestalo mokrenje, poteškoće sa spavanjem, poteškoće s disanjem, ubrzani rad srca i drugo. Ponekad strah preplavi organizam, a osoba doživljava iskustvo gotovo životne ugroženosti u okviru pravih paničnih ataka.
Naime, briga našem mozgu signalizira potencijalnu opasnost i on reagira kao da se nalazimo u konkretnoj opasnosti. Budući da je prisutnost brige konstantno, tijelo je neprekidno u stanju pripravnosti, što je vrlo iscrpljujuće i kao posljedicu ima razvoj različitih tjelesnih poremećaja i bolesti. Najčešći uzrok poremećaja je nakupljeni stres
KOJI SU UZROCI Zašto opći anksiozni poremećaj nastaje nije još posve poznato, iako postoji čitav niz istraživanja u području neuroznanosti, molekularne psihijatrije i sl. Ipak, nekoliko čimbenika se izdvajaju kao potencijalni uzroci. – Najčešći uzrok poremećaja je nakupljeni stres. Niz stresnih okolnosti koje su prisutne duže vrijeme može nas dovesti u stanje neprekidne napetosti i zabrinutosti. – Velika važnost pridaje se predispoziciji neke osobe k anksioznom reagiranju. Postoje osobe koje su sklonije tjeskobi kao i okolnosti koje pridonose razvoju osjećaja kronične tjeskobe.
– Rezultati istraživanja pokazuju da opći anksiozni poremećaj češće postoji u nekim obiteljima, što znači da i nasljedna komponenta igra ulogu u njegovoj pojavi. – Veća je vjerojatnosti da će od općeg anksioznog poremećaja oboljeti osoba koja boluje od neke ozbiljne bolesti i zbog toga je zabrinutija od zdravih ljudi. – Također, zamijećeno je da češće obolijevaju osobe koje imaju problema sa štitnom žlijezdom. Problem pretjerane tjeskobe može se svima dogoditi i može se uspješno liječiti
KAKO SE POREMEĆAJ LIJEČI U našem društvu mentalne poteškoće još uvijek se smatraju sramotnima, zbog čega se mnoge osobe stide potražiti stručnu pomoć. Međutim, problem pretjerane tjeskobe može se svima dogoditi i može se uspješno liječiti. Stoga treba potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje – psihijatra ili kliničkih psihologa. Opći anksiozni poremećaj najuspješnije se liječi kombinacijom lijekova i psihoterapije. Korisno je naučiti tehnike relaksacije i pravilnog disanja. Važno je biti upućen u prirodu općeg anksioznog poremećaja i čimbenike koji ga uzrokuju.
