Ovo su novi spomendani koje je Papa Franjo uveo u Opći rimski kalendar
Sveti Otac uveo je jedan obvezan spomendan i tri neobvezna posvećena naučiteljima Crkve
Papa Franjo odobrio je danas dekrete Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu disciplinu kojima su u Opći rimski kalendar uvedena četiri nova liturgijska spomendana
Kao obavezan uvodi se spomendan svetih Marte, Marije i Lazara, dvije sestre i brata u čijem je domu u Betaniji boravio Isus. Spomendan će se slaviti 29. srpnja, a svi liturgijski kalendari i knjige morat će biti nadopunjeni s molitvama i prikladnim tekstovima u spomen troje svetaca.
“U betanijskom kućanstvu Gospodin Isus iskusio je obiteljski duh i prijateljstvo Marte, Marije i Lazara. To je razlog zašto u Evanđelju po Ivanu piše da ih je volio. Marta mu je velikodušno ponudila gostoprimstvo, Marija je pažljivo slušala njegove riječi, a Lazar je spremno istupio iz grobnice na zapovijed Jedinoga koji je ponizio smrt”, istaknuto je u dekretu kojeg potpisuje kardinal Robert Sarah, prefekt nadležne Kongregacije.
Zanimljivo je kako u Općem rimskom kalendaru već postoji spomendan sv. Marte 29. srpnja, dok su Lazar i Marija bili isključeni. Tome su, posebno u potonjem slučaju, kumovale nesigurnosti oko Marijina identiteta koja se u nekim tradicijama povezivala s Marijom Magdalenom (koja već ima svoj vlastiti spomendan). Kako se navodi u dekretu, posljednja istraživanja razriješila sa te povijesne nedoumice.
Papa Franjo također je u Opći rimski kalendar uveo i tri neobvezna spomendana posvećenima naučiteljima Crkve – svetom Grguru iz Nareka, svetom Ivanu Avilskom i svetoj Hildegardi iz Bingena.
Sveti Grgur iz Nareka bio je veliki mislilac i teolog, čiji je način pisanja i konstantno traženje odnosa između čistoće vjere i britkog poetskog izražaja usporedivo sa spisima Ivana od Križa. Njegovo poznato djelo je Knjiga molitve (arm. Girk agotits) koja se ponekad naziva i Knjiga tužaljki (Matean vogbergutjan). Armenska liturgija koristi mnoge dijelove njegovih spisa – za vrijeme Liturgije (Mise). Njegov spomendan slavi se 27. veljače.
Sveti Ivan Avilski bio je španjolski svećenik, teolog i mistik te veliki učitelj misaone molitve. Bio je izvanredno pobožan prema euharistiji i veliki promicatelj česte pričesti. Uz euharistiju je gajio pobožnost prema Kristovoj muci, Duhu Svetom i Bogorodici. Među njegovim prijateljima i sljedbenicima bili su i mnogi duhovni velikani, pored ostalih i sveti Ignacije Loyola, sveti Ivan od Boga, sveti Ivan od Križa, sveti Franjo Borgia i sveta Terezija Avilska. Njegov spomendan određen je za 10. svibnja.
Sveta Hildegarda iz Bingena bavila se medicinom i prirodnim znanostima, pisala je i skladala pjesme, a izmislila je čak i vlastito pismo. Aktivno je sudjelovala i u političkim i društvenim strujanjima svojega vremena, propovijedala je o Bogu i bila na glasu zbog svoje mudrosti te su joj po savjet dolazili kraljevi, svećenici, redovnice i redovnici, kao i obični pučani. Ova iznimna, kulturno i društveno osviještena žena propovijedala je na trgovima i crkvama, dopisivala se s papama, biskupima, carevima i pučanima. Krhka fizičkoga zdravlja, bila je obdarena viđenjima, a postoje i brojna svjedočanstva o njezinim proroštvima i čudima. Njezini pak spisi o prirodi i liječenju dali su joj naslov prve njemačke istraživateljice prirode i liječnice. Njen spomendan slavi se 17. rujna.
www.medjugorje-news.com/bitno.net
