Mnoga su svetišta utemeljena na pretpostavljenim nadnaravnim pojavama. Nove vatikanske norme nisu namijenjene za njih, osim u pojedinim slučajevima poput Međugorja.
Bilješkom koju je objavio Dikasterij za nauk vjere uz papinu suglasnost, Crkva je dobila novi instrument za usmjeravanje vjernika u slučajevima navodnih nadnaravnih pojava. To će mu omogućiti da učinkovitije odgovori na pitanja koja se mogu pojaviti u vezi s navodnim ukazanjem Djevice Marije, kipom Krista koji navodno plače ili neobjašnjivom prisutnošću krvi na hostiji.
Kardinal Victor Fernández, prefekt dikasterija, objasnio je na tiskovnoj konferenciji u Vatikanu da mnoga svetišta koja najčešće posjećuju vjernici imaju svoje podrijetlo u fenomenima ove vrste. “U mnogim slučajevima ti su se fenomeni razvijali pravilno i normalno”, naglasio je
Argentinski kardinal naveo je slučaj marijanskih svetišta Lourdes, Fatima i Guadalupe. Inzistirao je na tome da golemi rast koji su doživjela ta mjesta vjere “nije ovisio o deklaraciji nadnaravnosti” od strane Svete Stolice. Također je potvrdio da njegov dikasterij neće razmatrati slučajeve koje je Sveta Stolica ili biskupi priznali u prošlosti osim ako je to potrebno — na primjer, na zahtjev odgovornog biskupa ili u slučaju problema koji bi njegov dikasterij nagnali da preuzme slučaj za sebe.
Uskoro napredak za Međugorje?
S druge strane, neka od kontroverznijih svetišta, poput Međugorja, mogla bi se naći pod lupom novih normi. “Zahvaljujući ovim normama, vjerujemo da će biti lakše ići naprijed i doći do razboritog zaključka”, rekao je kardinal Fernández, misleći na marijansko svetište u vezi s kojim Crkva nije objavila odluku od prve istrage, zaključeno u 1991. godine, piše Aleteia.
Glavno hodočasničko mjesto koje privlači tisuće hodočasnika svake godine, Međugorje ima svoje korijene u navodnim ukazanjima Djevice Marije maloj djeci na brdu u Bijakovićima 1981. Djevica im se navodno predstavila kao Kraljica mira, pozivajući na obraćenje i pomirenje.
Istraga provedena između 2010. i 2014. nije rezultirala odlukom Svete Stolice. Kako bi pratio brojne hodočasnike koji tamo putuju unatoč opreznom stavu Crkve, papa Franjo imenovao je apostolskog vizitatora 2018. godine mons. Henryka Hosera, i odlučio odobriti biskupijska hodočašća u Međugorje 2019. godine. “Pod pretpostavkom da postoji nihil obstat [priznanje da ova predanost ne predstavlja nikakav rizik, ur. napomena], možda ćemo morati pojasniti da se neke pojedinosti ne shvaćaju ozbiljno”, rekao je dalje. “Ako se dobro sjećam, Gospa je tamo izdavala naredbe, o vremenu, mjestu, što bi biskup trebao učiniti… to treba razjasniti”, dodao je, priznavši da još nije upoznat sa slučajem. Nakon što ga ispita, njegov će dikasterij morati odabrati jedan od šest zaključaka predviđenih normama za presuđivanje o predmetnim pojavama. Isto bi trebao učiniti i za “druge slučajeve koji su prisutni u dikasteriju dugi niz godina”.
„Marijanska svetišta doista su prostori u kojima ljudi doživljavaju posebnu prisutnost Djevice Marije, jer tamo odlaze tražiti dijalog s njom, a preko nje i s Bogom“, objasnila je s. Daniela Del Gaudio, ravnateljica Međunarodnog marijanskog opservatorija. Ukazanja i mistične pojave, prisutne tijekom konferencije. Rekla je da nove norme nude svetištima “precizne naznake za vođenje zajednica” prema marijanskoj duhovnosti “koja doista vodi do punine kršćanskog života”.
Kardinal je istaknuo važnost svetišta općenito, podsjetivši da su ona “srce pučke pobožnosti mnogih naroda”. Suočen s tom realnošću, promicao je pastoralni pristup koji se prilagođava različitim situacijama koje se pojavljuju, ustrajući pritom na potrebi “pročišćavanja” problematičnih situacija. U određenim slučajevima Sveta Stolica može spriječiti stvaranje novih svetišta. Može izjaviti da neka pojava nije nadnaravna – kao što je biskup odlučio u dogovoru sa Svetom Stolicom prošlog ožujka u vezi s takozvanim ukazanjima u Trevignanu, sjeverno od Rima. Također može prosuditi da su, usprkos određenim pozitivnim elementima, kritični problemi i rizici ozbiljni, te stoga zamoliti biskupa da javno izjavi da je vjerovanje nedopušteno, te da objasni razloge za takvu odluku.
