SVIJET

Prije točno 90 godina dogodilo se najveće ukrajinsko stradanje, Holodomor

Razlozi ustrajne obrane Ukrajinaca od ove ruske agresije kriju se i u Holodomoru. Naime, prije točno 90 godina, u travnju 1932., započela je najveća katastrofa u ukrajinsko povijesti. Tada je sovjetski komunistički režim glađu istrijebio između sedam i deset milijuna Ukrajinaca! Ova katastrofa poznata je i kao Holodomor, u prijevodu GLADOMOR.

Zločin gladomora nad ukrajinskim seljaštvom započeo je 1929. godine, kada je Staljin naredio kolektivizaciju poljoprivrednoga zemljišta ne bi li potpomogao financiranje industrijalizacije zemlje. Ova je suluda zamisao imala katastrofalan učinak na poljoprivredu, podsjeća portal Historija.info.

Gladomor / Facebook

Povrh toga, 1932. godine Staljin je za 44% podigao obaveznu kvotu ukrajinskog udjela u prinosu žita, što je značilo da ga neće biti dovoljno za prehranu samih Ukrajinaca. Naime, po tadašnjem zakonu, žito iz kolhoza se nije smjelo dijeliti među seljacima sve dok se nije napunila državna kvota koju je naložila Vlada.

Gladomor / Facebook

Staljinova odluka, i metode koje je koristio u njenom izvršenju, osudila je milijune seljaka na smrt od gladi.

Partijsko rukovodstvo, uz pomoć regularnih snaga i tajne policije, vodilo je nemilosrdan iscrpljujući rat protiv seljaka koji su odbijali predati žito. Čak je i bezvrijedno zrno žita nasilu bilo oduzimano u seoskim domaćinstvima. Bilo koji muškarac, žena ili dijete kojeg su uhvatili kako uzima makar šaku žita s kolektivne farme mogao je biti, a najčešće je i bio, na mjestu strijeljan ili preseljen negdje na daleki Istok.

Kolektivizacija, nasilje i zločini

One koji nisu izgledali dovoljno izgladnjeno, sumnjičili su da skrivaju zalihe.

U gradovima gladi nije bilo jer je u toku bila rusifikacija, i mnogi su gradovi na početku tridesetih godina već bili naseljeni ruskim stanovništvom. Kolektivizacija se provodila krvavim nasiljem i zločinima nad seljacima koji su samo željeli samostalno obrađivati svoju zemlju. Stoga režim uvodi u opticaj smrtonosnu etiketu KULACI, a Staljin ih odlučuje istrijebiti kao stalež. Pripreme su trajale tri godine.

Zločin gladomora započeo je u travnju 1932., a dovršen je istrebljenjem seljačkog staleža, u studenom 1933. godine. Trajao je 17 mjeseci, odnosno punih 500 dana. Vrhunac gladomora zbivao se u vremenu od veljače do kraja proljeća 1933. godine. Tada je pomor ljudi bio stravičan.

Od gladi je umiralo 17 ljudi svake minute, 1000 svakoga sata, a gotovo 25000 svakoga dana.

Masovna glad nadmašila je najgore noćne more – ljudi su pribjegavali kanibalizmu i nestajala su cijela sela. Suočeni sa smrću od gladi, seljaci su činili sve u svojoj moći ne bi li spasili sebe i svoje obitelji. Neki od njih počeli su jesti pse i mačke. Drugi su lovili ptice: vrane, svrake, lastavice, vrapce, rode te čak i slavuje. Moglo se vidjeti izgladnjele seljake kako pretražuju obalu rijeke u potrazi za ptičjim gnijezdima. Jeli su korov, lišće i koru s drveća, kukce, žabe i puževe.

Pokušaj skrivanja istine

Kada su te očajničke strategije preživljavanja postale poznate u Moskvi, uslijedila je brza reakcija. Nova je uredba zahtijevala isporuku krzna svih mačaka i pasa. S obzirom da je lovačko oružje seljaka odavno zaplijenjeno, mladi komunistički aktivisti počeli su ubijati sve preostale pse i mačke, tako da su seljaci mogli loviti još samo mršave štakore. Kad su fanatični partijski aktivisti dokrajčili pse i mačke, počeli su ubijati slavuje i druge ptice.

Sovjetski historičari o gladomoru u Ukrajini 1932.-1933. nisu smjeli pisati. Čak je i pojam ‘gladomor’ za sovjetsku historiografiju bio tabu tema, ili se spominjao na način koji nije problematizirao dimenzije istrjebljenja nesretnoga ukrajinskog naroda. Komunistička država uništavala je povijesne izvore, kao i žive svjedoke gladomora, kako bi izazvala prekid sjećanja, a time i vječiti zaborav na učinjeni zločin.

Gladomor / Facebook

Pet godina nakon masovnog izgladnjivanja, Sovjetski Savez je 1937. izvršio prvi popis stanovništva sovjetske Ukrajine koji je pokazao izrazito smanjen broj stanovnika.

Rezultati tog popisa nisu objavljeni, a dvije godine kasnije 1939. ponovno je obavljen popis koji, unatoč ponavljanju, jasno pokazuje da je broj stanovnika Ukrajine izrazito smanjen. Staljin je stoga naredio da se popis poništi, dokumenti spale, a popisivači strijeljaju ili pošalju u gulag.

Ukrajinski parlament je 2006. godine okarakterizirao Holodomor kao “akt genocida protiv ukrajinskog naroda”, a međunarodne organizacije nazvale su ga zločinom protiv čovječnosti. Američki Kongres je 1988. godine službeno priznao Holodomor genocidom nad ukrajinskim narodom, a sveukupno je dosad 15 parlamenata ili svjetskih vlada ocijenilo kako je Holodomor bio genocid.

www.medjugorje-news.com

Izvor
hkm.hr

Vezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Back to top button