OBITELJOSTALO

Logoped Andrea Zubac: Dragi roditelji, provodite kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, pratite njihov razvoj…

Logoped Andrea Zubac. Europski dan logopedije obilježava se svake godine 6. ožujka s ciljem podizanja svijesti o raznim komunikacijskim teškoćama, ali i da se istakne važnost i uloga logopeda u društvenoj zajednici.

Tim povodom kontaktirali smo magistricu logopedije Andreu Zubac, voditeljicu logopedskog kabineta „Logodea“, koja je čitateljima Dnevnog lista uputila korisne savjete kada je u pitanju ova oblast.

Prve tri godine djetetova života ključno su razdoblje za usvajanje jezičnih i govornih vještina. Ako u toj dobi dođe do određenih odstupanja, je li potrebno potražiti pomoć logopeda?

Za svakog roditelja, jedan od radosnijih trenutaka je kada čuje djetetove prve riječi. Da bi se prve riječi razvile neophodan je uredan razvoj djeteta. Međutim, ako u toj ranoj dobi djetetova razvoja roditelj ili netko iz okoline primijeti određena odstupanja najbolje je potražiti savjet logopeda. Logoped će dati sve potrebne odgovore, uraditi procjenu te utvrditi govorno-jezični status djeteta. Niti jedan posjet logopedu nije preran, bilo preventivno ili zbog određenih odstupanja od urednog razvojnog miljokaza jer je rano razdoblje djetetova razvoja ključno za usvajanje novih vještina.

Roditelji su danas bombardirani sa svih strana savjetima za pravilan odgoj djece, načinima ophođenja prema djeci i važnosti odgoja za cjelokupan razvoj djeteta. U svemu tome, roditelji se često zaborave prepustiti intuiciji kada primijete neka odstupanja u razvoju djeteta. Obraćanje logopedu i prvi pregled ne znači nužno uključivanje u tretman ako dijete prati razvojne norme ili su odstupanja minimalna. U takvom slučaju roditelj će dobiti savjete za poticanje u kućnom okruženju te će dijete biti praćeno određeno razdoblje. Iznimno je važno osvještavati roditelje o urednu ranom razvoju kod djece i kako on teče, kako bi roditelji pravovremeno primijetili potencijalna odstupanja.

Kako se možemo pripremiti za prvi posjet logopedu, odnosno kako izgleda taj prvi susret?

Prvi susret s logopedom za dijete predstavlja novo iskustvo, možda pomalo neobično i nepoznato. Često se podjednako osjećaju i oni koji prilikom tog istog susreta stoje pokraj svog djeteta i čekaju povratnu informaciju. Međutim, logoped se nastoji približiti djetetu i roditeljima kako bi ostvarili što bolju suradnju. Prvi posjet logopedu sastoji se od dva dijela: razgovora s roditeljima i procjene djetetovih komunikacijskih, jezičnih i govornih sposobnosti. Najčešće prvi susret traje nešto duže s obzirom na to da logoped upoznaje dijete i roditelja te prikuplja anamnestičke podatke o djetetu.

Logoped zatim radi procjenu djetetovih komunikacijskih, jezičnih i govornih sposobnosti kroz različite aktivnosti s djetetom i testni materijal. Na samom kraju pregleda savjetuje roditelje o potrebi provođenja logopedske terapije te trajanju i učestalosti terapije. Također, logoped iznosi osnovne ciljeve za rad s djetetom.

AKO TREBATE LOGOPEDA JAVITE SE JEDNIM KLIKOM NA SLIKU

Koji su najčešći komunikacijski i jezično-govorni poremećaji koje susrećemo kod djece u predškolskoj dobi?

Najčešće se susrećemo s teškoćama u izgovoru glasova, posebice kada govorimo o djeci predškolske dobi. Ako nema nekih dodatnih odstupanja, uz logopedsko vođenje te uz mnogo vježbe kod kuće te teškoće su lako otklonjive. U posljednje vrijeme jako je velik broj djece s kašnjenjem u govoru. Također, u predškolskoj dobi pomoć logopeda traži veći broj djece s problemom tečnosti govora, tj. mucanjem.

Je li u porastu broj djece kojoj su potrebne Vaše logopedske usluge?

U razgovoru s kolegama logopedima zaključili smo da je potreba za logopedskim uslugama sve veća. Više od 50 posto djece u vrtićima zahtjeva logopedski tretman što je na broj logopeda koji rade u predškolskim ustanovama jako teško izvedivo. Postoje liste čekanja u privatnim kabinetima te nerijetko roditelji moraju tražiti pomoć i u okolnim gradovima izvan mjesta stanovanja. Mislim da je važno posvijestiti potrebu uključivanja logopeda u sve odgojno-obrazovne ustanove kako bi djeci omogućili odgovarajuću pomoć.

Iako moderna tehnologija ima svoje prednosti, danas je, nažalost, zamijenila dječje igre. Do kakvih posljedica može dovesti često korištenje mobitela, računalnih igrica i slično?

Nažalost, svjedoci smo korištenja modernih tehnologija u sve većoj mjeri. S obzirom na to da su roditelji i odrasli općenito model od kojeg djeca uče, jasno je zašto djeca imaju potrebu za time. Korištenje mobitela i računala tj. ekrana, osobito u ranoj dobi razvoja djeteta, donosi više štete nego koristi. Problem je u tome što se korištenjem ekrana smanjuje doticaj s vanjskim svijetom, dijete pasivno promatra ekran bez interakcija te je izloženo prebrzoj izmjeni sadržaja koji najčešće nisu prilagođeni dobi djeteta. Dugotrajnim izlaganjem ekranu djeca pokazuju karakteristična ponašanja kao što su promjene raspoloženja, pretjerani bijes, odbijanje suradnje, kratkotrajna pažnja, manjak koncentracije te nerijetko slabije razvijen jezik i govor.

Uređaji sa zaslonom mogu biti korisni za djetetov jezični razvoj samo ako odrasli planiraju tu aktivnost i to na način da je dijete izloženo sadržajima koji su primjereni njegovoj dobi, da su sadržaji interaktivni i traže djetetovu uključenost te da su jezično prilagođeni djetetovoj dobi. Važno je, naravno, i planiranje vremena koje djeca provode ispred ekrana.

Naposljetku, najbolja igra koju djeci možemo dati je naše vrijeme provedeno s njima.

Djeca se često u komunikaciji oslanjaju na geste. Kako roditelji mogu poticati razvoj govora od najranije dobi?

Strategije za poticanje govorno-jezičnog razvoja su brojne te je poticanje moguće spontano kroz svakodnevne aktivnosti. Na samom početku bitno je osvrnuti se na hranu koju ne trebamo duže vrijeme miksati jer je oralna motorika bitna za razvoj govora, a razvija se žvakanjem. Također, važno je izbjegavati korištenje dude jer je povezano s anatomijom artikulatora. Bitno je potaknuti djecu na korištenje pokazne geste što prirodnije jer razvoj gesti i znakova mogu pomoći u govorno-jezičnom razvoju. Važno je slijediti djetetove interese te imenovati sve što dijete gleda, sluša i radi (kratko i jasno). Promjenom ritma, tempa i intonacije privlačimo pažnju djeteta, a imitacija je također jedan on najboljih načina za učenje. Tijekom igre s djetetom bitno je komentirati i opisivati sve što dijete radi jer se na taj način potiče razumijevanje i širenje vokabulara. Čitanje slikovnica imenujući predmete, likove i radnje te pjevušenje brojalica i pjesmica uvelike potiče govorno-jezični razvoj.

Zašto je važno osigurati adekvatnu interakciju između logopeda i roditelja?

U logopedskom radu, adekvatna interakcija s roditeljima jedan je od glavnih prediktora uspješnosti same terapije. Roditelji trebaju biti pomagači logopedima u vježbama na koje ih upute za rad kod kuće. Logoped s djetetom provodi najčešće jedan tretman tjedno, a roditelji su svakodnevno s djecom. Par minuta vremena dnevno za vježbe s djetetom prema uputama koje dobiju od logopeda, ključ je uspjeha logopedske terapije. Bez dobre suradnje, logopedska terapija trajala bi znatno duže. Osim same direktne terapije s djetetom koje ima određene teškoće, potrebno je paralelno informirati roditelje, komentirati tijek terapije i takva suradnja dovodi do izvrsnih rezultata.

Bitna komponenta napretka djeteta je u suradnji između stručnjaka, roditelja i skrbnika. Upravo to je tema ovogodišnjeg Europskog dana logopedije koji se obilježava 6. ožujka.
Na taj dan članice ESLA (European Speech and Language Therapy Association) održavanjem stručnih skupova ističu važnost logopedije kao znanosti.

Možete li za kraj razgovora dati preporuke roditeljima djece s teškoćama u području komunikacijskog, jezičnog i/ili govornog razvoja?

Dragi roditelji, provodite kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, pratite njihov razvoj te reducirajte vrijeme provedeno pred ekranima. Vjerujte svojoj intuiciji i ako primijetite bilo kakvo odstupanje ne odugovlačite s odlukom, nego zakažite prvi pregled kod logopeda. Znajte da niti jedan posjet logopedu nije preuranjen te da ranom procjenom i ranom intervencijom možemo postići znatno bolji rezultat u ključnom razdoblju djetetova razvoja.

Razgovarala: Antonela Marinović Musa / Dnevni list

www.medjugorje-news.com

Napisite nam Vaše svjedočanstvo

Vezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Adblock Detected

Molimo Vas ugasite AdBlock-er