Sveti Benedikt- zaštitnik Europe
Danas slavimo svetog Benedikta iz Nursije. Benedikt i njegova sestra blizanka Skolastika rođeni su oko 480. godine u Nursiji, današnja Norcia, u plemićkoj rimskoj obitelji. Poslali su ga u Rim na studije retorike, ali je mladog Benedikta zgrozila moralna raspuštenost s kojom se ondje susreo.
Uplašen za spas svoje duše, pobjegao je iz Rima na selo. Odatle je otišao u planine Subiaca, živeći ondje kao pustinjak. Đavao ga je i tu pokušao napastovati prikazujući mu se u liku prekrasne žene, ali mu se Benedikt odupro, bacivši se u trnje.
Uskoro se vijest o njegovom svetačkom životu pročula, pa su okolni monasi počeli dolaziti i tražiti njegovo vodstvo. Odbijao ih je, tvrdeći da je njegov način života prestrog za njih, pa su ga pokušali otrovati kad se to pokazalo istinitim. Međutim, čaša u kojoj su mu ponudili otrov nakon njegova se blagoslova raspukla.
Kasnije su mu se pridružili spremniji pratitelji, pa je u Subiacu osnovao dvanaest samostana, gdje su monasi živjeli u zajednicama od dvanaestorice redovnika. Međutim, zavidnost nekih pustinjaka natjerala je da ostavi samostane koje je osnovao i da pođe na Monte Cassino. Ondje je osnovao samostan koji će postati rasadnikom zapadnog monaštva. Umjesto malih zajednica, ustanovio je jedan samostan u kojem su monasi živjeli puninu zajedničkog života.
Ubrzo mu se pridružila i sestra Skolastika koja je u blizini osnovala ženski samostan. U Monte Cassinu je nastalo i njegovo Pravilo, remek djelo razuma i umjerenosti. Njegov je moto bio “Ora et labora” – “Moli i radi”, i ta dvojnost prožima cijelo njegovo pravilo i život redovnika koji po njemu žive.
Benedikt je umro 21. ožujka 543., nedugo poslije svoje sestre Skolastike. Kažu da mu je Bog objavio točan dan smrti. Zaštitnik je Europe i studenata. U umjetnosti ga prikazuju kao benediktinskog redovnika ili opata, a atributi su mu najčešće zvono, slomljeni pladanj, gavran ili biskupski štap.
