Rođenje Blažene Djevice Marije – Mala Gospa
Danas slavimo rođendan Blažene Djevice Marije ili Malu Gospu. Blagdan potječe iz Jeruzalema, gdje se na današnji dan slavio još u petom stoljeću. Tamo je podignuta velebna bazilika posvećena Majci Božjoj, a povijest bazilike nastavlja se na crkvu sv. Ane. U 7. stoljeću ovaj je blagdan prenesen s Istoka u Rim, a u srednjem se vijeku brzo proširio diljem Crkve.
Djevojčica Marija živjela je u Nazaretu s roditeljima Joakimom i Anom. Kada je postala djevojkom, Marija se zaručila s Josipom, zanatlijom iz Nazareta. On je, kao i Marija, dolazio iz Davidova pokoljenja. Iznenada joj je došao anđeo Gabrijel i navijestio da će roditi sina Božjega. Trudnu zaručnicu Josip je htio otpustiti, ali mu se ukazao anđeo i objasnio čudo koje se zbilo na Mariji – ona je po Duhu Svetomu zanijela Sina Božjega – obećanog Spasitelja svijeta. Marija i Josip odgajali su Isusa. Kada je odrastao, majka Marija Ga je nagovorila da učini svoje prvo čudo.
Zato Mariju zazivamo u svojim potrebama kao našu najveću zagovornicu. S velikom boli doživjela je smrt svoga sina. Dolazak Duha Svetoga dočekala je s apostolima te je stoga nazivamo Majkom Crkve. Kao mjesto Marijine smrti spominju se, prema predaji, Jeruzalem i Efez. Prema nauku Crkve, u času smrti njen ju je Sin dušom i tijelom uzeo k sebi na nebo.
Govor o Mariji susreće se već u Starom zavjetu. Mariju kao roditeljicu najavio je prorok Izaija kad govori o znaku Emanuela: ‘Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!’ Mariju su predskazivale i žene koje su tugovale za svojom djecom, poput Hagare, Resfe i Naomi. Upućivale su na Marijinu bol koju će pretrpjeti kao Majka kojoj će mač boli probosti srce, zbog njezina Sina. U prenesenom su smislu u Starom zavjetu Marijini simboli i Noina arka, gorući grm, Aronov štap i Gideonovo runo.
U Novom zavjetu najviše o Marijinom životu doznajemo u evanđelju svetoga Luke, iako su ta izvješća vrlo kratka. A Drugi vatikanski sabor poučava: ‘S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova ekonomija spasenja, kada je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.’
Uz Malu Gospu veže se ime Marija. Ističemo da je ime Marija stoljećima bilo rijetkost. U prvim stoljećima kršćanstva vjernici ovo ime nisu davali djeci, iz poštovanja prema Isusovoj majci. U srednjem vijeku, kada su nastajale i mnoge marijanske pobožnosti, ime se davalo osobama kraljevskoga i plemićkoga staleža. Tek od 15. stoljeća ime se proširilo u svim društvenim slojevima.
