VIJESTICRKVA

“Pakao na zemlji” : Novi žestoki napadi i progoni kršćana

“Pakao na zemlji” : Novi žestoki napadi i progoni kršćana “Kod nas nema korone, ali (…) je zavladala druga ‘pošast’ – nesigurnost praćena skoro pa svakodnevnim kidnapiranjima u Port-au-Princeu, glavnom gradu Haitija.

Među kidnapiranim osobama su bile osobe raznih staleža i funkcija… u posljednje vrijeme više nije niti bilo bitno tko si… nego, ako si se našao na putu, a bande tuda prolazile, bio si njihov plijen… tako je među kidnapiranima završila i djevojka koja je inače prodavala kikiriki da bi se školovala… izašla je iz škole, našla se na cesti kojom su prolazili i nju su kidnapirali.”

Riječi su to iz pisma dvije hrvatske misionarke, s. Liberije Filipović i s. Ane Uložnik iz reda Služavki Malog Isusa, u kojem opisuju nasilje i nesigurnost s kojima svakodnevno egzistiraju žitelji Haitija, a koje je prošlog tjedna objavljeno na Facebook stranici zagrebačke Župe Rođenja Isusova.

“Mi nismo uplašene, ali smo zabrinute za budućnost ovog naroda. Bande polako preuzimaju vladavinu i siju strah. Najtužnije od svega jest činjenica da su u tim bandama većinom mladići od 15 do 25 godina”, nastavljaju redovnice, podsjećajući i na slučaj otmice petorice svećenika, dviju redovnica te tri laika koje su, prema izvještajima, 11. travnja kidnapirali članovi zloglasne bande “400 Mawozo“.

U petak, 23. travnja, objavljena je informacija kako su na slobodu konačno puštena tri svećenika, a jedna osoba, koja je bila bolesna, puštena je prije nekoliko dana. Kako prenosi The Haitian Times, radi se o majki jednog od svećenika za koju je plaćena otkupnina od 50 000 dolara.

Ostalih šest osoba, među kojima je i dvoje francuskih državljana, ostali su u zatočeništvu, a vođa bande “400 Mawozo” poručio je kako će im prestati davati hranu. U razgovoru za lokalni radio posebno je naglasio važnost dvoje francuskih taoca, poručivši kako su upravo Francuzi odgovorni za stanje u kojem se država nalazi (Haiti je dugo vremena bio francuska kolonija).

Dodajmo i kako su brojni mediji objavili, a prenio je i naš portal, da otmičari potražuju ukupno milijun dolara kako bi pustili sve zatočene.

Nažalost, takvi slučajevi su sve češći.

Haiti: ‘Pad u pakao’

Haićanske vlasti posljednjih su mjeseci na udaru sve glasnijih kritika zbog rastućeg nasilja u zemlji, a među kritičarima prominentno mjesto drži i Katolička Crkva.

Tako je u ožujku ove godine Konferencija haićanskih redovnika i redovnica (CHR) uputila poruku predsjedniku Jovenelu Moïseu, optuživši ga da je odgovoran za “pad u pakao” haićanskog društva.

“Svjedoci smo i žrtve previše kriminala, previše nepravdi i nejednakosti”, upozorili su tada redovnici, dodavši: “Koja je svrha Predsjednika ili Vlade koji nisu u stanju zaustaviti vlak smrti koji svakodnevno sije tugu među stanovništvom?”

Slične optužbe mogle su se čuti i nakon nedavne otmice crkvenih službenika.

Tada su iz nadbiskupije Port-au-Prince poručili kako je nasilje bandi dosegnulo “bespresedanske” razine te da “vlast, koja ne čini ništa kako bi riješila ovu krizu, također nije izuzeta od sumnje”.

“Već neko vrijeme, svjedočimo padu u pakao haićanskoga društva”, ponovljeno je u priopćenju.

Koliko je stanje dramatično, svjedoči i informacija da je istog dana kada su oteti svećenici i redovnice naoružana banda provalila u sirotište u predgrađu glavnog grada. Prema informacijama koje je objavio Miami Herald, napadači su ubili čuvara, silovali štićenicu i zaposlenicu sirotišta te seksualno napastvovali još jedno dijete.

Nove otmice zabilježene su i posljednjih dana, a podaci UN-a pokazuju da je njihov broj prošle godine porastao čak 200%.

No opasnost za društvene i crkvene institucije ne dolazi samo od lokalnih bandi.

Bacanje suzavca na vjernike

U četvrtak, 15. travnja, dogodio se napad na vjernike okupljene na “Misi za slobodu Haitija” u crkvi sv. Petra u Pétion-Villeu, predgrađu Port-au-Princea.

Na događaju je sudjelovalo 11 biskupa te velik broj svećenika, a crkva je bila dupkom puna.

Miami Herald objavio je videozapis na kojem se vidi ulazak biskupa na početku mise dok pretežno mladi vjernici uzvikuju “Nou Bouke, nou Bouke” —“Dosta nam je, dosta nam je” — i “Aba Jovenel” — “Dolje s Jovenelom”, što se odnosilo na predsjednika države Jovenela Moïsea.

“To više nije bila misa, već doista spontan politički protest protiv moći i otmica”, poručio je za američke novine André Michel, jedan od opozicijski lidera koji je prisustvovao liturgiji.

Katolički portal The Pillar prenosi kako su biskupi na misi ponovno upozorili na teško stanje u zemlji.

“Pitamo se kad ćemo vidjeti kraj ovoj situaciji. Tko će reći dosta?”, poručeno je u homiliji.

Nakon završetka euharistije, dok su biskupi izlazili iz crkve, vjernici su počeli uzvikivati političke slogane, a policija je na okupljene bacila suzavac. Pritom su se čuli i pucnjevi te je nastao kaos dok su ljudi pokušali napustiti područje crkve.

Glasnogovornik biskupske konferencije otac Loudeger Mazile otkrio je medijima kako je policija dala različita objašnjenja zašto je na vjernicima upotrijebljen plin. Prema jednoj verziji, crkvenim je službenicima poručeno da je suzavac bačen kako bi se nakon mise spriječio prosvjed okupljenih. U drugoj verziji tvrdi se da su neki od prisutnih počeli paliti automobile parkirane u blizini te unništavati imovinu.

Katolički štrajk

Rastuće nasilje koje je kulminiralo otmicom svećenika, redovnica i laika nagnalo je Katoličku Crkvu da u znak protesta na tri dana zatvori škole i sveučilišta pod njenom ingerencijom.

Da se radi o drastičnom koraku svjedoči iskaz misionarki iz reda Služavki Malog Isusa koje u ranije spomenutom pismu ističu: “Ovdje je glas Crkve jako važan jer najviše socijalnih, prosvjetnih i zdravstvenih ustanova drži Crkva.”

Uz to, katolicima se deklarira i više od polovice stanovništva.

Štrajk, koji nije obuhvatio katoličke zdravstvene ustanove i bogoslužja, započeo je u srijedu 21. travnja, a predviđeno je da zadnji dan, tj. u petak 23. travnja, u 12:00 po lokalnom vremenu, zazvone sva crkvena zvona u zemlji kao poziv na puštanje taoca.

Haiti, politička kriza i siromaštvo

Haiti je zemlja od oko 11 milijuna stanovnika koja obuhvaća zapadnu trećinu drugog najvećeg karipskog otoka Hispaniole, dijeleći svoju jedinu kopnenu granicu s Dominikanskom Republikom.

Premda se radi o prvoj državi u Latinskoj Americi koja je stekla samostalnost (1804. nakon uspješne pobune robova protiv francuskih kolonijalista), njezina povijest obilježena je političkom nestabilnošću i siromaštvom.

Prema Indeksu ljudskog razvoja Haiti se nalazi na 17o. mjestu od 189 zemalja, što znači da se radi o jednoj od najnerazvijenijih država na svijetu (za usporedbu, Hrvatska je na 43. mjestu). Situaciju je dodatno pogoršao strahoviti potres koji je 2010. odnio između 100 i 300 tisuća života te počinio ogromnu materijalnu štetu.

Uz trenutnu sigurnosnu krizu, koja se navodi kao razlog nedavne ostavke premijera Josepha Joutha, Haiti posljednjih mjeseci prolazi i kroz političke turbulencije. One su pak potaknute odlukom trenutnog predsjednika da ostane na vlasti i nakon 7. veljače 2021. kada mu je, prema mišljenju većine pravnika i civilnih organizacija, istekao mandat.

Njihovo stajalište, piše agencija Fides, podržala je i Katolička Crkva, no predsjednik Jovenel Moïse tvrdi da će na vlasti ostati do veljače iduće godine.

Spor između dviju strana zapravo se svodi na početak njegova mandata. Dok prvi tvrde da je on počeo 2016. kada je održan drugi krug predsjedničkih izbora (godinu dana nakon kontroverznog prvog kruga koji je bio obilježen izbornim nepravilnostima), Moïse ističe da je vlast preuzeo tek početkom 2017.

No prosvjedi za njegovom smjenu traju od 2019., a njihov intenzitet pojačao se s porastom nesigurnosti i nasilja, ali i zbog političkih odluka predsjednika koji od siječnja 2020. i raspuštanja parlamenta, zemljom upravlja dekretom. Dodajmo i kako je čelni čovjek države, umjesto napuštanja pozicije, početkom veljače dao uhititi nekoliko opozicijskih lidera, optuživši ih za puč. Među njima bili su i sudac Vrhovnog suda te visoki policijski dužnosnik.

Inače, Moïse je najavio kako u idućih nekoliko mjeseci planira održati referendum o novom ustavu koji bi predsjedniku dao veće ovlasti.

www.medjugorje-news.com

Izvor
bitno.net

Vezani članci

Back to top button