Biskup Petar Palić: Međugorje nije dobilo status svetišta, nego ostaje župa
Dan nakon objave Note o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje u petak 20. rujna na konferenciji za novinare očitovao se mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić, istaknuvši da je važno poštovati duhovne plodove Međugorja i izgrađivati se u pravoj vjeri. Rekao je da ne zna hoće li biti donesena odluka o nadnaravnosti međugorskog fenomena. Pojasnio je da Međugorje nije dobilo status svetišta, nego ostaje župa.
Na konferenciji za novinare biskup Petar Palić govorio je o Noti Dikasterija za nauk vjere o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje i Dekretu u vezi s duhovnim iskustvom vezanim za Međugorje, javlja hkm.hr.
Biskup Palić u uvodu je objasnio da je u noti riječ o pastoralnom naglasku, a ne o nadnaravnosti.
U njoj su pojašnjeni razlozi za donošenje odluke nihil obstat. „To su u prvom redu različiti duhovni plodovi koji su nastali kao neposredan učinak međugorskog fenomena, ali i skup poruka pripisanih Kraljici Mira koje imaju veliku duhovnu vrijednost i izražavaju različitim riječima stalni evanđeoski nauk, uvijek stavljajući u središte pouzdanje u Boga kroz potpuno pouzdanje u Mariju da svi budemo oruđe mira”.
Mons. Palić je podsjetio na Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena, koje je Dikasterij objavio ove godine, u kojima su opisane proceduralne norme u razlučivanju ovakvih nadnaravnih fenomena.
„Prema tim normama u završnoj etapi, nakon što su ispitivanja završena, dijecezanski biskup priprema izvješće i dostavlja Dikasteriju za nauk vjere svoj ‘votum’, odnosno mišljenje prema propisanim formulama i u tim normama je naznačeno šest formula.“
Prva je ‘nihil obstat’ – podsjetio je biskup – druga je ‘praeoculis habeatur ‘, treće ‘curator’ četvrta ‘sub mandato’, peta ‘prohibetur ed obstruatur’ i šesta ‘declaratio de non supernaturalitate’.
„U konkretnoj situaciji, ove Note o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, pristupilo se drugačije, što je i sam kardinal Fernandez jučer objasnio, a uzimajući u obzir dvije činjenice. Prva činjenica je da je osobno papa Franjo već poduzeo određene korake da bi osigurao duhovnu pratnju vjernika koji se žele pridržavati ovoga duhovnoga prijedloga.“
„I druga činjenica; da od 2017. godine u Međugorju postoji apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje”, naglasio je biskup. Nota konstatira kako su „ispunjeni uvjeti da se nastavi s odlukom ‘nihil obstat’ i da će mostarsko-duvanjski biskup izdati odgovarajući dekret“.
Isus Krist jest konačna Božja riječ
Stoga je istoga dana, 19. rujna, kada je u Vatikanu objavljena Nota, jer mu po jurisdikciji pripada i župa Međugorje, donio Dekret. Glavne naglaske, u kratkim crtama, predstavio je na konferenciji. Ponajprije daje se ‘nihil obstat’, odnosno ‘ništa ne priječi’ da se cijeni pastoralna vrijednost župe i da se promiče širenje ovog duhovnog prijedloga, pa i mogućim hodočašćima.
„To znači da vjernici mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život preko ovog duhovnog prijedloga i da se dopušta javno štovanje. Kako upozorava i Dikasterij u svojoj Noti, kad se spominju ‘Gospine poruke’, to se mora razumjeti kao ‘navodne poruke’, odnosno navodni fenomen, a drugo da su vjernici, kad je u pitanju pobožnost prema Mariji Kraljici Mira, ovlašteni da je se pridržavaju na razborit način.“
Prethodno ne podrazumijeva izjavu, nastavio je mons. Palić, o „nadnaravnom karakteru fenomena i važno je podsjetiti da vjernici nisu dužni vjerovati u ovaj fenomen“. Isus Krist jest konačna Božja riječ, prvi i posljednji, On je punina i ispunjenje Objave. „Sve što je Bog htio objaviti – učinio je po svojemu Sinu, Riječi koja je tijelom postala“, dodao je.
„Stoga kršćanska rasporedba spasenja“, naglasio je, „kao novi konačan Savez nikada neće minuti i ne treba očekivati nikakvu novu javnu objavu prije slavnog očitovanja našega Gospodina Isusa Krista“.
Svećenici i vjernici slobodni su pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog
Napomenuo je da svećenici njegove Mostarsko-duvanjske biskupije, prihvaćajući i poštujući odluku Crkve, slobodni su pristati ili ne pristati uz ovaj duhovni prijedlog te, zaključno po pitanju odluka mons. Palića, da se apostolskog vizitatora za župu Međugorje poštuje i sluša u odlukama koje će donositi u situacijama koje se mogu pojaviti.
„Ovo se ne odnosi samo na to da samo svećenici poštuju i slušaju apostolskog vizitatora u odlukama, koje će eventualno donositi u nekim budućim situacijama, nego se ova odluka odnosi i na sve vjernike. Naravno, ostaje ovlast svakog dijecezanskog biskupa da ovoj stvari samostalno odlučuje; sukladno Normama za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih fenomena“, rekao je mostarsko-duvanjski biskup.
U zaključku je zahvalio svojim prethodnicima mons. Pavlu Žaniću i mons. Ratku Periću koji su – kako je dan prije naglasio i kardinal Fernandez – „imali pravo i obvezu kao pastiri iznositi svoje mišljenje i na taj način pridonijeti da se sačuva zdrav duh i zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, čuvajući na taj način i samu župu Međugorje od raznih negativnih utjecaja i pojava“.
Također je zahvalio svećenicima i pastoralnim djelatnicima u župi koji su bili na usluzi svima onima koji su dolazili i posjećivali Međugorje.
Mogućnost proglašenja svetišta ostaje otvorena
Parafrazirajući uvod Note kako je stigao trenutak da se zaključi ‘duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja, biskup Palić je rekao da je prošao „trenutak kojim je zasad zaključen, duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja“.
„Na svima nama, koji iz različitih razloga, a ponajprije iz pobožnih i duhovnih, i na svima onima koji iz istih razloga budu dolazili u Međugorje ostaje da se izgrađujemo u pravoj vjeri, nadahnjujemo se na Marijinu životu, njezinoj poniznosti, otvorenosti Bogu i njegovim planovima s nama i da budemo odgovorni graditelji mira. Marijo, Majko Crkve i Kraljice Mira, moli za nas.“
„Pojam svetišta ili župe Međugorje i dalje ostaje po starom i to ste mogli čuti iz odgovora kardinala Fernandeza. Međugorje i dalje ostaje župa Mostarsko-duvanjske biskupije. O svetištu nije riječ zasada, tim više što svi oni koji poznaju kanonsko pravo znaju da pravno uređenje jednoga svetišta zahtijeva i određene uvjete, zahtijeva također određena pojašnjenja i ta situacija, odnosno ta mogućnost, za sada do daljnjega ostaje otvorena, odnosno o tome se ne razmišlja u ovome trenutku.“
