Nominiranje sudaca Vrhovnog Suda postalo je povod za promicanje određene filozofije prava i tumačenje ustava, a poznato je kako postoje velike razlike na ovom području.
Američki predsjednik Donald Trump jučer je nominirao sutkinju Amy Coney Barrett za mjesto na Vrhovnom sudu SAD-a, nakon nedavne smrti Ruth Bader Ginsburg. Barrett je trenutno sutkinja saveznog suda 7. okruga sa sjedištem u Chicagu i bila je profesorica na pravnom fakultetu Sveučilišta Notre Dame. Majka je sedmero djece, od kojih je dvoje posvojeno iz Haitija, a uživa veliku podršku među praktičnim katolicima i pro-life krugovima u Americi. Međutim, očekuje se kako će postupak njezina potvrđivanja u Senatu biti obilježen teškim napadima od strane ljevice koja se boji da će presuda Roe protiv Wade, kojom je 1973. godine legaliziran pobačaj, biti pobijena od strane nove sudačke većine.
Nominiranje i imenovanje sudaca Vrhovnog Suda postalo je povod za promicanje određene filozofije prava i tumačenje ustava, a poznato je kako postoje velike razlike na ovom području. Sporna presuda iz 1973. godine služi kao školski primjer zlouporabe sudske vlasti, kada suci tumače ustav na „aktivistički“ način i tako pronalaze nešto što izričito ne stoji u samom tekstu ustava. Tako je otkriveno „pravo na pobačaj“ koje je do tada bilo apsolutno nezamislivo, jer ustav o tome ne govori ništa. Nakon presude brzo je nastao pro-life pokret koji djeluje i raste sve do danas, a zbog upornog lobiranja presuda Roe protiv Wade uvijek je bila kontroverzna. Ovdje treba podsjetiti da u vrijeme pontifikata sv. Ivana Pavla II. vodeću ulogu u pokretu preuzimaju katolici koji su danas najvidljiviji zagovornici prava na život u javnom prostoru. Nominiranje Amy Coney Barrett veliko je priznanje i katoličkom sveučilištu Notre Dame, jer suci Vrhovnog Suda tradicionalno i gotovo bez iznimke dolaze s Harvarda ili Yalea.
Barrett je treći sudac kojega će Trump nominirati na Vrhovni Sud, a nominiranje se događa u vrijeme neposredno prije predsjedničkih izbora koji će se održati 3. studenoga. Ovo nominiranje ima posebnu težinu jer će sutkinja Barrett zamijeniti sutkinju Ginsburg koja je slovila kao vođa lijevog krila Suda, a bila je nominirana od strane bivšeg predsjednika Clintona. Sudeći prema izjavama pojedinih republikanskih senatora, čini se kako će nakon saslušanja koja slijede biti osiguran dovoljan broj glasova za potvrdu sutkinje Barrett. Republikanci već upozoravaju kako neće dozvoliti da se ponovi sustavno demoniziranje kandidata kao u slučaju Bretta Kavanaugha koji je, nakon potvrde u Senatu, bio izložen neviđenim klevetama i optužbama od strane ljevice.
Međutim, ipak se mogu očekivati žestoki napadi na Barrett upravo zbog njezina svjedočenja katoličke vjere. Ovdje treba naglasiti da među Demokratima postoji sve snažnija struja militantnih sekularista koja ne podnosi javno iskazivanje vjerskih uvjerenja. Oni zapravo ne priznaju zajamčene vjerske slobode i žele nametnuti svoju sekularističku ideologiju kao jedinu prihvatljivu u javnom prostoru. To uključuje stav da je država zapravo jedini izvor morala i etičkih načela, a ne Crkva, čije poslanje nadilazi ovaj svijet. U jednom je obraćanju mladim pravnicima Barrett izjavila da se u svojoj budućoj praksi ne smiju voditi samo željom da budu pravedni i pošteni u provođenju zakona, nego trebaju uvijek težiti „izgradnji kraljevstva Božjega“. Ta je izjava uznemirila one koji je vide kao pokušaj da se religija uključi u javni ili sekularni prostor koji bi trebao biti lišen svakog vjerskog sadržaja. Uskoro ćemo vidjeti je li Amerika spremna za katoličku sutkinju koja ne skriva svoja uvjerenja i ne boji ih se javno artikulirati.
www.medjugorje-news.com/bitno.net
