MAGAZIN

15. svibnja, dan kada se obilježava Međunarodni dan priziva savjesti

Na dan, 15. svibnja, kada se obilježava Međunarodni dan priziva savjesti želi se naglasiti važnost prava na priziv savjesti koje je zaštićeno brojnim međunarodni i nacionalnim zakonodavstvima, poručuju iz Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

Pravo na priziv savjesti uspostavljeno je u međunarodnom pravu nakon Nürnberškog suđenja nacistima nakon II. Svjetskog rata te proizlazi iz slobode savjesti zajamčene člankom 18. Opće deklaracije o pravima čovjeka koje glasi:

“Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijed ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima.”

Pravo na priziv savjesti pojavljuje se u kontekstu služenja vojnog roka i medicine, a u hrvatskom je društvu postao aktualan u kontekstu pravne regulacije pobačaja. Kao pravni institut, priziv savjesti omogućuje pojedincima u najtežim moralnim pitanjima donijeti odluku koja je u skladu s vlastitom savjesti, donosi portal Svjetskog saveza mladih Hrvatska.

U kontekstu pobačaja, pravno uređenje priziva savjesti u Republici Hrvatskoj u skladu je s ustavnom odredbom o slobodi savjesti (čl. 40. Ustava Republike Hrvatske).

Zakon o liječništvu (čl. 20.) omogućuje priziv savjesti liječniku zbog etičkih, vjerskih ili moralnih nazora odnosno uvjerenja, ako se takav priziv savjesti ne kosi s pravilima struke i ako se time ne uzrokuju trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrožava život pacijenta ili pacijentice. Uz obvezu da liječnik o svojoj odluci obavijesti ženu i nadređenog, odnosno poslodavca, proizlazi da liječnici u Republici Hrvatskoj mogu izjaviti priziv savjesti u odnosu na pobačaj koji nije neposredno vezan uz očuvanje zdravlja žene.

Zakon o sestrinstvu (čl. 3. ) te Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji (čl. 44.) omogućuju priziv savjesti, a Etički kodeks primalja (čl. 2.) jamči pravo na priziv savjesti svim primaljama. Uz to, valja navesti kako priziv savjesti u Republici Hrvatskoj uređuje Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatskoga liječničkog zbora, u kojem se u čl. 2. toč. 15. navodi: “Liječnik ima pravo na priziv savjesti ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta.”

Od neizmjerne je važnosti osigurati svim liječnicima i zdravstvenom osoblju da u najtežim etičkim pitanjima mogu koristiti priziv savjesti, kao temeljno ljudsko pravo i pri tome donositi odluke u skladu s vlastitom savjesti poštujući dostojanstvo svake osobe.

www.medjugorje-news.com

Izvor
hkm.hr

Vezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Back to top button