Sveti German, biskup i zaštitnik Pariza: Svetac mira, siromaha i snažne vjere
Danas slavimo svetog Germana, biskupa i zaštitnika Pariza, sveca koji je ostao zapamćen po velikoj ljubavi prema siromasima, asketskom životu i neumornom zauzimanju za mir.
Rođen oko 496. godine u Autunu, German je od mladosti bio usmjeren prema Bogu. Kao svećenik, opat i kasnije pariški biskup, svojim je životom snažno svjedočio evanđelje. Nije se bojao opominjati ni kraljeve ni moćnike, a njegova briga za siromašne bila je toliko velika da su se čak i njegovi monasi bojali kako će sve razdati potrebitima.
Gajio je toliku ljubav prema siromasima da su se njegovi monasi pobunili protiv njega, smatrajući da će ih raskućiti dajući toliko sirotinji. German se zatekao u Parizu kad je mjesni biskup Euzebije umro 555. godine. Kralj je Germana zadržao u gradu, te ga je kler i narod jednoglasno izabrao za pariškog biskupa. Kralj je pod njegovim utjecajem počeo voditi uzoran kršćanski život, živeći do tad raspušteno. I kao biskup German je nastavio živjeti asketski, te se živo zauzimao ublažiti posljedice trajnih ratova i sukoba među plemstvom.
Sveti German promicatelj mira
Sudjelovao je i na crkvenim saborima u Parizu i Toursu. Na njegov je poticaj kralj dao iskorijeniti preostale poganske običaje u Galiji te ukloniti neke zlouporabe i pretjeranosti u slavljima kršćanskih svetkovina i blagdana. Nakon kraljeve smrti, njegovi su sinovi podijelili kraljevstvo. Pariz je dobio najgori od njegovih sinova, pa ga je svetac zbog njegova grešna života dao izopćiti iz Crkve. Nakon kraljeve smrti, opet je došlo do meteža i rata. Nastojao je postići mir, ali uzalud. Braća pokojnog kralja stala su se otimati za njegovu zemlju. Biskup je pisao zaraćenim stranama, moleći ih za razum i mir, ali njegove su riječi padale na gluhe uši.
Svetac je umro prije nego li je mir uspostavljen. Sahranjen je u crkvi svetog Vinka u Parizu, u kapeli kod ulaza. Godine 754. kralj Pipin dao je prenijeti njegove ostatke u samu crkvu, a tom činu nazočio je i tada sedmogodišnji Karlo Veliki. Od tada se ta crkva naziva St. Germain-des-Prés.
