Papa: Mir će se vratiti ako se više ne budemo kretali kao grabežljivci nego kao hodočasnici
Predvodeći na Trgu svetoga Petra molitveno bdijenje uoči svetkovine Duhova, u okviru Jubileja crkvenih pokreta, udruga i novih zajednica, papa Lav XIV. podsjetio je na jedinstvo prvih učenika prosvijetljenih Duhom: “ne introvertiranih i svadljivih, nego ekstrovertiranih i jasnih”. Podjela, pred našim očima svakoga dana, pobjeđuje se usklađivanjem vlastitih koraka s koracima drugih: put za koji nisu potrebni snažni podupiratelji, svjetovni kompromisi ili emocionalne strategije
Miris drage osobe, koji nečiju prisutnost čini poznatom. Uskladiti naše korake s koracima drugih. Živjeti zajedno, izazivajući svakodnevno podjele koje su pred našim očima. U propovijedi na molitvenom bdijenju uoči svetkovine Duhova, koje je predvodio sinoć, 7. lipnja, na Trgu svetoga Petra, papa Lav XIV. ponovno je potaknuo na „harmoničan sklad“ na putu povijesti, jer će tako budućnost biti manje mračna i razlučivanje lakše, piše Vatican News.
Duh Gospodnji na meni je – zaziv liturgijskog odlomka iz Evanđelja po Luki Papa je ponovno istaknuo na Trgu svetog Petra na kojemu se, uključujući obližnje ulice, okupilo oko 70.000 ljudi. Učinio je to kako bi sam Duh – kako je rekao – pohodio naše umove, umnožio jezike, rasplamsao osjetila, usadio ljubav, ojačao tijela, dao mir.
To je obraćenje prema Evanđelju: okretanje prema Kraljevstvu koje je sad već blizu.
On me posla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima – nastavlja se liturgijski odlomak. To je živo svjedočanstvo stvarnosti u stalnoj promjeni – rekao je papa Lav XIV. – jer Bog kraljuje, jer Bog je blizu. Duhovsko je bdijenje tako postalo duboko sudjelovanje u božanskoj blizini, zahvaljujući Duhu koji – kako je rekao Papa – ujedinjuje naše priče s Isusovom”.
Uključeni smo, naime, u nove stvari koje Bog čini, kako bi se ostvarila njegova volja za život i prevladala nad voljom za smrću.
Pomazao me i poslao da siromašnima donesem radosnu vijest, da proglasim oslobođenje zarobljenima i vid slijepima, da pustim potlačene na slobodu, da proglasim godinu milosti Gospodnje – citirao je Papa riječi u kojima prepoznaje „miris krizme“ kojom je označena svaka krštena i krizmana osoba, ujedinjena s Isusovim preobražavajućim poslanjem.
Kao što nam ljubav čini miris voljene osobe poznatim, tako večeras jedni u drugima prepoznajmo miris Krista. To je otajstvo koje nas zadivljuje i potiče na razmišljanje.
Papa Lav XIV. prisjetio se potom događaja Pedesetnice: „Marija, apostoli, učenice i učenici koji su bili s njima, obuzeti „Duhom jedinstva“, sposobnoga zauvijek u jednom Gospodinu okupiti jedinstvenost svakoga od njih“.
Ne mnogo poslanja, nego samo jedno poslanje. Ne introvertirani i svadljivi, nego ekstrovertirani i jasni.
Dvije tisuće godina poslije, Trg svetoga Petra pokazao se kao otvoren i gostoljubiv zagrljaj, rječiti simbol crkvenoga zajedništva, koji su konkretno doživjeli različiti pokreti, udruge i nove zajednice prisutni u Rimu povodom jubilejskih događaja posvećenih njima.
Papa se potom spomenuo večeri njegova izbora te kazao kako se, gledajući s emocijama Božji narod okupljen na trgu, sjetio riječi „sinodalnost“. U njoj odjekuje „syn“, odnosno „s, sa“, što izražava „tajnu Božjeg života“.
Bog nije samoća. Bog je „sa“ u sebi – Ocu, Sinu i Duhu Svetom – i On je Bog s nama.
Sinodalnost je također put – odós – koji valja prijeći. Jer gdje je Duh, tamo je kretanje, tamo je hod. Mi smo narod u hodu – napomenuo je Papa te istaknuo:
Ta nas svijest ne udaljava, nego nas uranja u čovječanstvo, poput kvasca u tijestu, koji ga čini da se cijelo ukvasi. Godina milosti Gospodnje, čiji je Jubilej izraz, ima u sebi to kvasenje.
U kontekstu rastrganoga svijeta bez mira, Pedesetnica i njezin poziv na zajednički hod poprimaju proročku snagu. Papa Lav XIV. ju nazire u zemlji koja će se odmoriti; u pravednosti koja će se potvrditi; u radosti siromašnih.
Mir će se vratiti ako se više ne budemo kretali kao grabežljivci, nego kao hodočasnici. Ne više svatko za sebe, nego usklađivanjem svojih koraka s koracima drugih. Ne proždrljivim konzumiranjem svijeta, nego njegovim njegovanjem i zaštitom, kako nas uči enciklika Laudato si’.
Bog je stvorio svijet kako bismo mi mogli biti zajedno – rekao je Papa. I ta se svijest, u crkvenom kontekstu, naziva upravo „sinodalnost“. Put je to koji postavlja pitanja, potiče svaku osobu da prizna vlastiti dug, kao i vlastito blago, osjećajući se djelićem cjeline, izvan koje sve vene, čak i najizvornije karizme.
Vidite: sve stvoreno postoji samo u načinu zajedničkoga bivanja, katkada opasnog, ali ipak zajedničkog bivanja. I ono što mi nazivamo ‘poviješću’ oblikuje se samo u načinu okupljanja, zajedničkoga života, često punog neslaganja, ali ipak zajedničkog života. Suprotno je smrtonosno, ali nažalost pred našim je očima svakoga dana.
Neka stoga udruge i zajednice prisutne na trgu budu – potaknuo je Papa – vježbaonice bratstva i sudjelovanja, i to ne samo kao mjesta za susret nego kao mjesta duhovnosti. Biti zajedno, dakle, kako bismo otkrili kako Isusov Duh mijenja svijet, jer mijenja srca. Nadahnjuje, naime, kontemplativnu dimenziju koja odbacuje samopotvrđivanje, mrmljanje, duh svađe, vlast nad savjestima i resursima – objasnio je te dodao:.
Gospodin je Duh i gdje je Duh Gospodnji, tamo je sloboda. Stoga nas istinska duhovnost obvezuje na cjeloviti ljudski razvoj, aktualizirajući među sobom Isusovu riječ. Gdje se to dogodi, tamo je radost. Radost i nada.
Donositi tu poruku znači evangelizirati; nije to “ljudsko osvajanje svijeta”, nego – kako je rekao papa Lav XIV. – beskonačna milost koja se širi iz života promijenjenih Kraljevstvom Božjim.
To je put Blaženstava, put kojim prolazimo zajedno, napeti između “već” i “još ne”, gladni i žedni pravednosti, siromašni duhom, milosrdni, krotki, čistoga srca, mirotvorci.
Kako bismo slijedili Isusa na tom putu, nisu potrebni moćni podupiratelji, svjetovni kompromisi, ni emocionalne strategije.
Evangelizacija je Božje djelo i, ako katkada prolazi kroz naše osobe, to je zbog veza koje nam čini mogućima.
Na kraju se Papa ponovno osvrnuo na partikularne Crkve, župne zajednice te potaknuo sve da se duboko vežu za njih, kako bi hranili i trošili vlastite karizme.
Oko vaših biskupa i u sinergiji sa svim ostalim članovima Tijela Kristova djelovat ćemo, dakle, u harmoničnom skladu. Izazovi s kojima se čovječanstvo suočava bit će manje zastrašujući, budućnost će biti manje mračna, razlučivanje manje teško. Ako zajedno poslušamo Duha Svetoga! Neka Marija, Kraljica apostola i Majka Crkve, posreduje za nas.
