Papa Franjo danas slavi 88. rođendan!
Papa Franjo, koji 17. prosinca puni 88 godinu, drugi je najstariji papa u modernoj povijesti, nakon pape Lava XIII., koji je umro 1903. u dobi od 93 godine, donosi National Catholic Register.
Papa Benedikt XVI. podnio je ostavku u dobi od 85 godina i nastavio živjeti gotovo još jedno desetljeće kao papa emeritus.
Papa Ivan Pavao II. umro je 2005. u 85. godini.
Zdravstveno gledano, 2024. bila je za papu bolja godina od 2023. kada je dva puta završio u bolnici. Ove godine imao je napad bronhitisa u veljači, otkazao je neke sastanke u rujnu zbog gripe i pao u prosincu, a od svibnja 2022. uglavnom koristi invalidska kolica.
Početkom ove godine papa Franjo odbacio je nagađanja da razmišlja o ostavci i od tada je vrlo aktivan.
Predstavnici proizvođača predali su papi Franji 4 prosinca novi e-papamobil Mercedes G580. Na vožnjama uoči tjednih općih audijencija, u papamobilu se često voze djeca s Papom, koji odande pozdravlja mnoštvo na Trgu svetog Petra, blagoslivlja djecu i dijeli im slatkiše.
Ove godine papa Franjo posjetio je Mongoliju, Marseille, istočnu Aziju, Luksemburg i Belgiju te Korziku u 5 apostolskih putovanja.
Na svom 45. apostolskom putovanju, tijekom 12 dana početkom rujna, papa Franjo posjetio je Indoneziju, Novu Gvineju, Istočni Timor i Singapur na najdužem putovanju svoga papinstva u smislu udaljenosti i vremena izbivanja iz Rima.
Na svojoj prvoj općoj audijenciji nakon povratka, zahvalio je Bogu što mu je dopustio da „kao stari papa učini ono što je bio želio učiniti kao mladi isusovac“, a to je da putuje u Aziju propovijedati Evanđelje.
Zaključio je svoja putovanja u 2024. godini jednodnevnim posjetom francuskom otoku Korzici 15. prosinca.
Najočekivaniji događaj 2024. godine bio je završni, četverotjedni skup Biskupske sinode o sinodalnosti, vrhunac procesa slušanja i molitve koji je pokrenuo u jesen 2021.
U ožujku je osnovao 10 studijskih grupa za proučavanje pitanja kao što su služba žena, obrazovanje u sjemeništu, odnosi između biskupa i redovničkih zajednica i uloga nuncija.
Završni dokument ocrtao je ključne prioritete za Crkvu, uključujući povećano sudjelovanje laika kroz nove službe i prilagođene upravljačke strukture poput pastoralnih vijeća, veću transparentnost i odgovornost među crkvenim vodstvom i stvaranje prostora za marginalizirane skupine.
U listopadu ove godine objavljena je i četvrta enciklika pape Franje “Dilexit nos” (“On nas je ljubio”), s podnaslovom “O ljudskoj i božanskoj ljubavi Srca Isusa Krista”.
Potaknut djelomično proslavom 350. obljetnice ukazanja Srca Isusova svetoj Margareti Mariji Alacoque u Paray-le-Monialu u Francuskoj, papa Franjo promotrio je kako bi tradicionalna pobožnost Presvetom Srcu trebala pomoći ljudima da prepoznaju kako su ljubljeni od Boga i pozvani ljubiti druge.
Papa Franjo uveo je proslavu Svjetskog dana djece (25. i 26. svibnja) te izrazio želju da susret djece s Papom postane redovitim susretom kojim će biti obuhvaćena cijela Crkva.
Nakon Jubileja milosrđa i Godine posvećenog života, papa Franjo je u veljači 2022. godine najavio Svetu godinu 2025. „Hodočasnici nade“ geslo je izabrano za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja.
Početak redovnog Jubileja 2025. biti će označen otvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 24. prosinca 2024. U nedjelju, 29. prosinca 2024., dijecezanski biskupi će slaviti euharistiju u svim katedralama i konkatedralama kao svečano otvorenje Jubilarne godine.
Sveta godina 2025. završit će zatvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja.
U prvoj godini pontifikata papa Franjo postao je najplodniji rimski prvosvećenik u proglašenju svetaca. Dok je Ivan Pavao II. tijekom gotovo 27 godina pontifikata, dodao 483 osobe u popis svetaca, argentinski ih je Papa proglasio više od 800 tijekom svoje prve mise kanonizacije održane na Trgu Sv. Petra u svibnju 2013., dva mjeseca nakon njegova izbora na Petrovu stolicu.
U nedjelju 20. listopada papa Franjo je proglasio svetima još 14 blaženika. Ovom svečanošću broj svetaca koje je papa Franjo proglasio popeo se na 926, što je rekord u Katoličkoj Crkvi, donosi Nedjelja.ba.
