Zašto može biti štetno ispravljati nekoga u ljutnji
Ponekad se može činiti primamljivo i olakšavakuće iskaliti bijes kad god nas netko uvrijedi ili kad vidimo da netko radi nešto loše. Ovo je još veće iskušenje na društvenim mrežama, gdje imamo veo interneta između sebe i drugih ljudi. Sve što trebamo učiniti je napisati zlobni komentar kao odgovor nekome i ugasiti telefon ili zatvoriti računalo.
Ipak, gotovo nikada nije korisno ni dobro pokušati ispraviti nekoga u ljutnji. Činimo više štete nego što mislimo, čak i ako je naš argument ispravan i ono što govorimo istina.
Sveti Franjo Saleški razmišlja o ovoj duhovnoj temi u svom Uvodu u pobožni život: Ispravak dat u ljutnji, koliko god bio ublažen razumom, nikada nema toliko učinka kao onaj koji je dat bez ljutnje. Zatim daje sljedeću ilustraciju kako bi objasnio ovu ideju: Kada monarh mirno posjeti zemlju, ljudi su zadovoljni i polaskani; ali ako kralj mora provesti svoju vojsku kroz zemlju, čak i u ime javnog dobra, njegov će posjet sigurno biti nepoželjan i štetan, jer, koliko god se strogo provodila vojna disciplina, uvijek će biti učinjeno neko zlo ljudima.
Sveti Franjo Saleški predlaže da nekoga ispravite u mirnom duhu, a ne u ljutnji: Upravo tako, kada razum prevlada, i upravlja ukorom, ispravkom i kaznom u mirnom duhu, iako je strog, svatko to odobrava i zadovoljan je; ali ako razum bude spriječen gnjevom i ljutnjom, bit će više straha nego ljubavi, a razum će biti prezren i otporan.
Nitko od nas nije savršen i vjerojatno ćemo s vremena na vrijeme pogriješiti. Međutim, cilj je ostati miran i sabran, bilo da se nekome obraćamo osobno ili anonimno putem interneta. Ako doista želimo nekoga pridobiti na svoju stranu, moramo se obraćati smirenim i pribranim duhom. Možda se neki ljudi još uvijek neće u potpunosti složiti s nama, ali postoji veća šansa i do kraja će se manje veza prekinuti.
