PAPA LAV XIV. NAKON POSJETA FRANCUSKOJ POSLAO SNAŽNU PORUKU: Ovo je znak nade za cijelu Crkvu
Papa Lav XIV. osvrnuo se na svoje apostolsko putovanje u Francusku i otkrio što ga je posebno dirnulo među vjernicima. Govoreći o Notre-Dameu, mladima, Lourdesu i sve većem broju ljudi koji traže krštenje, Sveti Otac ukazao je na znak koji, prema njegovim riječima, donosi veliku nadu cijeloj Crkvi.
Papa se na jučerašnjoj općoj audijenciji osvrnuo na završeno apostolsko putovanje u Francusku te istaknuo da je bio dirnut žarom i oduševljenjem s kojima su ga Francuzi dočekali, prisjećajući se osobito trenutaka proživljenih s vjernicima i nezaboravnog bdijenja mladih. Obnovljena katedrala Notre-Dame znak je da je moguća suradnja između Crkve, države, javnih ustanova i civilnog društva te zajedničko zalaganje za opće dobro. Susret u Metzu je dao poruku da se Europa može obnoviti kao projekt mira, javlja Vatican News.
Svoje misli i dojmove – još uvijek vrlo žive – o ovom pastoralnom pohodu sažeo je oko jednoga velikog simbola: katedrale Notre-Dame u Parizu.
Upravo Notre-Dame, sa svom dramom koju je proživjela, može simbolički osvijetliti cijelo ovo apostolsko putovanje, nudeći ključ za njegovo razumijevanje koji bih sažeo u jednu riječ: ponovno rođenje. Pariška katedrala, koja se prije samo sedam godina činila smrtno ranjenom u golemom požaru, sada je obnovljena i blistavija nego ikada. Ta je nesreća izazvala pozitivnu reakciju na svim razinama: neke su bile vidljivije i praktičnije, a druge skrivenije, duhovne naravi. Njezina obnova bila je dokaz moguće suradnje između Crkve, države, javnih ustanova i civilnoga društva.
Prije svega, Notre-Dame je slika Crkve od živoga kamenja, svetoga Božjeg naroda – dodao je Sveti Otac te usporedio molitvu Večernje u katedrali s bdijenjem mladih koje je iste večeri održano na velikom pariškom Stade de Franceu.
Dva potpuno različita mjesta, a ipak dva komplementarna događaja, gotovo duhovno sjedinjena. Što ih je povezivalo? Crkva, koja nije izgrađena od kamena ili betona, nego od ljudi koji ljube Isusa Krista jer ih je on ljubio. U Notre-Dameu su bili svećenici i đakoni, posvećene osobe i pastoralni djelatnici; na stadionu je bila nova francuska generacija: nova ne samo po dobi nego još više po duhu, po slobodi srca i vjere. Mladi koji su pjevali i klicali, ali i koji su ostajali u tišini i slušali. Pažljiva i ganuta lica, koja su očitovala srca željna istine i ljubavi. Njima sam radosno rekao: „Vi ste sveci Francuske!” To je bdijenje bilo veliki znak nade.
Rimski je biskup posebno istaknuo da u Crkvi u Francuskoj postoji znak ponovnoga rođenja koji traje već nekoliko godina, a to je znatan i sve veći broj mladih i odraslih koji traže krštenje:
O tom lijepom Božjem „iznenađenju” u Parizu se održava pokrajinska sinodska skupština, na kojoj sam mogao sudjelovati, ohrabrujući put katekumena i novokrštenika, zajedno sa zajednicama kojima pripadaju. Vrhunac mog posjeta glavnom gradu bila je misa na Place de la Concorde. Ondje se znak ponovnoga rođenja očitovao na iznenađujući način: liturgijski zbor, koji je na golemom trgu okupio svećenike, zbor i znatno mnoštvo ljudi, protezao se cijelom avenijom Champs-Élysées. Eto istinske obnove, obnove Crkve koju može učiniti samo Bog, po zagovoru Blažene Djevice Marije.
Papa je dio govora posvetio i svom posjetu Lourdesu u kojem Gospodin po majčinskoj brižnosti Blažene Djevice Marije, svim hodočasnicima – osobito onima koji su bolesni u tijelu i duhu – upućuje poruku nade i ponovnog rođenja, poruku koju je i on sam želio otvoreno ponovno istaknuti:
Svaki ljudski život, u kakvim god se uvjetima nalazio, pa i u najvećoj krhkosti, zadržava svoje nepovredivo dostojanstvo i zaslužuje da se o njemu skrbi, da ga se prati te da mu se olakšava patnja ljudskim suosjećanjem i uz pomoć sredstava koja pruža znanost. Zato Lourdes za cijeli svijet predstavlja svetište civilizacije ljubavi. U tom sam kontekstu susreo neke osobe koje su bile žrtve zlostavljanja i zamolio ih da mi pomognu i drugim žrtvama prenijeti moju i volju cijele Crkve da ih saslušamo i hodimo s njima dok traže ozdravljenje, priznajući bol nanesenu u njihovu životu i radeći na sprječavanju zlostavljanja.
Petrov je nasljednik na kraju spomenuo treću i posljednju postaju apostolskog putovanja, odnosno grad Metz u kojemu je djelovao Robert Schuman, jedan od glavnih nadahnitelja procesa europskog ujedinjenja. Suvremena Europa nastala je kao projekt mira nakon razaranja koja je donio rat. Europa je ponovno rođena na temelju načela demokracije, solidarnosti i bratstva među narodima, koja mnogo duguju njezinim kršćanskim korijenima – zaključio je Sveti Otac, pozvavši na molitvu da taj milosni događaj donese obilne i trajne plodove.
