VJERA I DUHOVNOST

Postoji li razlika između termina „Uskrs“ i „Vazam“?

“Dakle, crkvenoslavenski naziv Uskrs jest istoznačnica za starohrvatski termin Vazam, pa prvi ne znači „uzkrijes“ niti „krasnoće“ ili „rast, napredak“, niti drugi znači „uzeti meso“ ili hranu poslije posta, nego i jedan i drugi jesu prilagođeni prijevodi grčke riječi diabasis što na hebrejskome znači Pesaḥ ili Pasha, tj. u židovskoj tradiciji Prijelaz (makar ima i drugačijih tumačenja značenja riječi) iz ropstva u slobodu, a u kršćanskoj Prijelaz iz osude i smrti u oslobođenje i život.”

„Rašireni“ Uskrs i „arhaični“ Vazam

U hrvatskome jeziku uz imenicu Vazam stoji još samo pridjev vazmeni/a/o, (vuzmenica ili vuzmica i Vuzmek su kasnije lokalne izvedenice) dok imenica Uskrs, osim što ima pridjev uskrsni/a/o, ima i svršeni glagol uskrsnuti, ali i trajni uskrišavati, piše vlč. Dubravko Turalija za portal nedjelja.ba.

U studijima starih jezika, kao što su akadski, asirski, hebrejski, aramejski, grčki i latinski, riječi s više izvedenica redovito su bile prihvaćenije i rasprostranjenije za razliku od onih bez izvedenica koje su se držale kao jezične okamine ili lokalizmi.

U našem slučaju imenica Uskrs doživjela je svoj jezični razvoj i teritorijalnu ekspanziju, dok je riječ Vazam ostala nerazvijena, a pri tome i lokalizirana na uski hrvatski prostor. Ipak, riječi Vazam i Uskrs su istoznačnice, pa su kao takve nerazdvojive pri svojoj etimološkoj determinaciji.

Najsigurnija metoda u svakom znanstvenom istraživanju jest merizmatska elaboracija materijala od jednostavnoga prema složenijemu, tj. razradba građe od primitivne prema razvijenoj.

U hrvatskome jeziku riječ Vazam komotno se može smatrati arhaizmom jer danas njezinu uporabu nalazimo isključivo u terminološkoj teološkoj literaturi, kada se želi izreći vazmeno vrijeme koje ne uključuje samo Uskrs, kao i vazmeno otajstvo koje prožima Vazmeno trodnevlje.

Vazam je kao nerazvijeniji i omeđeniji naziv ostao ograničen na manji prostor i kao takav bio lišen veće jezične nadogradnje.

Nekoć se imenica Vazam mogla čuti u svakidašnjem govoru, posebice po hrvatskim otocima, a u Turopolju, Prigorju i Zagorju raširila se njezina iskrivljenica Vuzem. Ipak, termin koji je preplavio hrvatsko govorno područje jest onaj razvijeniji i prodorniji, a to je Uskrs.

Vazam je kao nerazvijeniji i omeđeniji naziv ostao ograničen na manji prostor i kao takav bio lišen veće jezične nadogradnje. Upravo stoga započet ćemo ovu kratku etimološku elaboraciju od nerazvijenoga termina Vazam prema onom razvijenomu i općeprihvaćenome Uskrs.

Ne uklapa se u krvotok hrvatske baštine

U starohrvatskim ili slavensko-ilirskim prijevodima (usp. Budimski Novi zavjet iz 1831. ili Bakšićev prijevod evanđelja) imenica Vazam redovito je sinonim za židovsku Pashu. Stoga je etimolog Petar Skok (Etimologijski rječnik, str. 570) bio na dobrome tragu kada je predložio da se termin Vazam vezuje uz židovski termin Pashu.

Bonaventura Duda je na toj istoj osovini (Krist i naši svagdani, str. 25) kada sugerira da bi značenje termina Vazam trebalo tražiti u latiniziranom hebrejskome terminu Pesaḥ, odnosno Pashe koji bi asocirao na grčki glagol pathein, što znači „trpjeti“.

Treba dobro znati da hrvatski kršćanski korpus nikako nije mogao u svome uskrsnome terminu Vazam imati bilo kakvu konotaciju s jelom.

Već ovom Dudinom sugestijom od Vazma se htjelo otkloniti, nazovimo to, naturalističko značenje po kojemu bi Vazam upućivo na vrijeme ponovnog posezanja za mesom. U glagolu pathein želi se pobuditi sjećanje na Isusovu muku i smrt koja je svoj vrhunac dosegla u uskrsnuću tijela.

Treba dobro znati da hrvatski kršćanski korpus nikako nije mogao u svome uskrsnome terminu Vazam imati bilo kakvu konotaciju s jelom. Opetovani ratni sukobi kao i permanentne pretenzije susjednih naroda na hrvatska područja stoljećima su siromašili hrvatske krajeve.

Prema tome, tretirati hrvatski termin Vazam ne kao rezultat pobožne želje za spasenjem nego za hranom, ni povijesno ni etnološki ne uklapa se u krvotok hrvatske baštine.

Pismena i usmena predaja hrvatskoga katoličkoga naraštaja svjedoči o čestoj neimaštini pa i gladi. Tako, u rasprostranjenim siromašnim sredinama meso se jelo vrlo rijetko, skoro nikako. Stoga, mesopost nije samo karakterizirao korizmeno vrijeme nego sva četiri godišnja doba.

Prema tome, tretirati hrvatski termin Vazam ne kao rezultat pobožne želje za spasenjem nego za hranom, ni povijesno ni etnološki ne uklapa se u krvotok hrvatske baštine.

Istoznačnice

Dakle, crkvenoslavenski naziv Uskrs jest istoznačnica za starohrvatski termin Vazam, pa prvi ne znači „uzkrijes“ niti „krasnoće“ ili „rast, napredak“ (staroslaveski krasnoti – rasti), niti drugi znači „uzeti meso“ ili hranu poslije posta, nego i jedan i drugi jesu prilagođeni prijevodi grčke riječi diabasis što na hebrejskome znači Pesaḥ ili Pasha, tj. u židovskoj tradiciji Prijelaz (makar ima i drugačijih tumačenja značenja riječi) iz ropstva u slobodu, a u kršćanskoj Prijelaz iz osude i smrti u oslobođenje i život.

uskrs

www.medjugorje-news.com

Vezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Back to top button