PAPA LAV XIV.: Velika je iluzija misliti da se ratom može izgraditi mir
Papa Lav XIV. upozorio je da kršćani ne smiju ostati ravnodušni promatrači pred nepravdom, siromaštvom, nasiljem i dubokim proturječjima suvremenoga svijeta. Na općoj audijenciji 2. rujna posebno je progovorio o svijetu u kojem napredak i bogatstvo nisu jednako dostupni svima te o opasnoj iluziji da se ratom može izgraditi mir.
Papa Lav XIV. je 2. rujna, tijekom opće audijencije održane na Trgu svetoga Petra započeo novi ciklus kateheza posvećenih pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes, koju je papa Pavao VI. donio 7. prosinca 1965. godine, a kojom je Drugi vatikanski sabor nastojao produbiti odnos Crkve prema suvremenom svijetu. Papa je na početku kateheze održane pred 20 tisuća okupljenih vjernika podsjetio da se na početku dokumenta ističe da je Crkva sjedinjena s čovječanstvom jer osjeća kao svoje radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi našega vremena, osobito siromašnih i svih onih koji trpe. To je put koji Krist traži od nje – rekao je Sveti Otac te dodao:
To je zajedništvo koje nas poziva da izađemo iz svake pasivnosti i ravnodušnosti pred događajima koji se zbivaju, pred poviješću i životom ljudi, osobito pred brzim i dubokim promjenama koje danas doživljavamo.
Preuzeti na sebe teškoće drugih
Rimski je biskup istaknuo da nije moguće ostati nezainteresirani promatrači, nego je potrebno slušati srcem, dopustiti da nas ono što čujemo propitkuje i potakne na djelovanje:
Vjernici su pozvani preuzeti na sebe teškoće svoje braće i sestara, osobito onih koje pritišću nepravda, diskriminacija i nasilje. Naime, samo kroz dijeljenje i zalaganje moguće je doći do odgovarajućih odgovora, uvijek sigurni da „patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama“.
Razotkrivati proturječja
Čitati znakove vremena i tumačiti ih u svjetlu Evanđelja, kako nas podsjeća dokument Gaudium et spes – istaknuo je Petrov nasljednik – znači pozivati Crkvu na trajno zalaganje za obraćenje kako bi svjedočila da je ne vode zemaljske težnje, nego da želi nastaviti djelo Krista koji je došao na svijet svjedočiti za istinu, spasiti, a ne osuditi, služiti, a ne biti služen. Služiti onima koji su u teškoćama, približiti se siromašnima nije jednostavno moralno opredjeljenje – kako je isticao papa Franjo – nego je opredjeljenje za siromašne prije svega teološka kategorija, prije nego kulturna, sociološka, politička ili filozofska. Pozvani smo u njima otkriti Krista – napomenuo je papa Lav te dodao:
Kršćansko zajedništvo obvezuje nas preuzeti odgovornost za stvarnost, ali i razotkrivati proturječja koja obilježavaju osobni i društveni život suvremenoga svijeta.
Iluzija da je rat put do mira
Sveti se Otac u tom smislu osvrnuo na primjer znanstvenoga i tehnološkoga napretka, koji nudi uvijek nove mogućnosti, ali samo nekima, te koji nije uvijek u službi čovjeka; zatim na dezorijentiranost pred zakonima društvenoga života koji su, premda jasni, popraćeni neizvjesnostima; potom i na veću dostupnost bogatstva i mogućnosti, ali koje ipak ostavljaju dio svijeta u gladi i bijedi. Rimski je biskup dodao također da tu postoji i zajednička svijest da je budućnost planeta dovedena u pitanje, ali istodobno i nesposobnost da se odreknemo sebične potrošnje, kao i iluzija da je rat učinkovit put za izgradnju mira.
Petrov je nasljednik stoga podsjetio na ulogu Crkve da u vremenu obilježenom dubokim promjenama, iz kojih proizlaze zabrinjavajuće neravnoteže, služi čovjeku slušajući i prihvaćajući najdublja pitanja njegova srca i težnje koje ga prožimaju, pokazujući da je u Kristu rješenje, središte i cilj čitave ljudske povijesti. Pritom je rekao:
Draga braćo i sestre, neka radost i nada – gaudium et spes – budu prepoznatljive značajke Crkve koja naviješta i svjedoči Evanđelje, postajući bližnjom ženama i muškarcima našega vremena.
Pozdravi na različitim jezicima
Rimski se biskup na kraju opće audijencije na engleskom jeziku obratio izaslanstvu Međureligijske platforme za dijalog i suradnju u arapskom svijetu. Izrazio je zahvalnost za njihovu blizinu djelovanju Međunarodnog centra kralja Abdullaha bin Abdulaziza za međureligijski i međukulturni dijalog. Papa je pak u pozdravima na poljskom jeziku podsjetio na početak školske godine, izražavajući želju da pohađanje vjeronauka i kateheze može proširiti obzore, produbiti poznavanje Boga i svijeta te nas pripremiti na plodonosno primanje sakramenata i sudjelovanje u životu zajednice. Obraćajući se na kraju hodočasnicima talijanskog govornog područja, papa Lav XIV. ih je podsjetio na sutrašnji spomendan svetoga pape Grgura Velikoga, čije tijelo počiva u bazilici svetoga Petra. Istaknuo je da se naziva „Velikim“ jer je znao biti pastir u teškim vremenima za društvo i Crkvu, a ta je veličina crpila snagu i postojanost iz žive vjere u Krista.
Vatican News
