Europa, u kojoj živi 20,4% globalne katoličke zajednice, potvrđuje svoju poziciju najmanje dinamične regije, s povećanjem broja katolika tijekom dvogodišnjeg razdoblja od samo 0,2%.
Ukupan broj katolika u svijetu povećao se za 1,15%, ponajprije u Africi i Aziji, ali opada na Zapadu. U padu je i broj svećenika i Bogu posvećenih osoba, a rastući broj trajnih đakona daje novu nadu. Vidljivo je to iz Papinskog godišnjaka za 2025. i Statističkoga godišnjaka Katoličke Crkve 2023. Objavila ga je Vatikanska nakladnička kuća, a pripremio Središnji ured za crkvenu statistiku, koji djeluje kao odjel Državnog tajništva, prenosi Vatican News.
Podaci predstavljeni u Papinskom godišnjaku pružaju informacije o životu Katoličke Crkve u svijetu za 2024. godinu. Tijekom tog razdoblja, osnovana je jedna crkvena provincija, tri biskupska sjedišta uzdignuta su u metropolitanska sjedišta, uspostavljeno je sedam novih biskupija, jedno biskupsko sjedište uzdignuto je u rang nadbiskupije, a jedna Apostolska uprava u biskupiju.
Statistički godišnjak Katoličke Crkve (Annuarium Statisticum Ecclesiae) nudi pregled glavnih kvantitativnih pojava vezanih uz pastoralnu aktivnost Katoličke Crkve u svijetu, uključujući statističke podatke za dvogodišnje razdoblje 2022. – 2023.
Globalna katolička populacija
Globalna katolička populacija između 2022. i 2023. godine povećala se za 1,15%, rastući s približno 1,39 milijardi na 1,406 milijardi, što je postotak vrlo sličan onom iz prethodnoga dvogodišnjeg razdoblja. Rasprostranjenost krštenih katolika varira u različitim geografskim područjima, u skladu s demografskim karakteristikama svakog kontinenta.
U Africi živi 20% svih katolika na svijetu i karakterizira je vrlo dinamično širenje Katoličke Crkve. Broj katolika porastao je s 272 milijuna u 2022., na 281 milijun u 2023. godini, s relativnom promjenom od +3,31%. Demokratska Republika Kongo i dalje zauzima prvo mjesto po broju krštenih katolika, s gotovo 55 milijuna, a slijede Nigerija s 35 milijuna, te Uganda, Tanzanija i Kenija s također značajnim brojkama.
S rastom od 0,9% tijekom dvogodišnjeg razdoblja, Amerika (Sjeverna i Južna) učvršćuje svoju poziciju kao kontinent kojemu pripada 47,8% svih katolika na svijetu. Od toga, 27,4% živi u Južnoj Americi (gdje Brazil, s 182 milijuna, čini 13% globalne populacije i i dalje je zemlja s najvećom koncentracijom katolika), 6,6% u Sjevernoj Americi, a preostalih 13,8% u Srednjoj Americi. Kada se broj katolika usporedi s ukupnom populacijom, izdvajaju se Argentina, Kolumbija i Paragvaj, gdje postotak katolika premašuje 90% stanovništva.
Azijski kontinent bilježi rast katolika od 0,6% tijekom dvogodišnjeg razdoblja, a njegov udio u 2023. godini iznosi oko 11% globalne katoličke populacije. U 2023. godini, 76,7% katolika Jugoistočne Azije koncentrirano je na Filipinima (93 milijuna) i u Indiji (23 milijuna).
Europa, u kojoj živi 20,4% globalne katoličke zajednice, potvrđuje svoju poziciju najmanje dinamične regije, s povećanjem broja katolika tijekom dvogodišnjeg razdoblja od samo 0,2%. Ova promjena, naspram gotovo stagnirajuće demografske dinamike, znači blagi porast teritorijalne prisutnosti, koja je u 2023. godini dosegnula gotovo 39,6%. Italija, Poljska i Španjolska mogu se pohvaliti udjelom katolika koji premašuje 90% stanovništva. Katolici Oceanije brojali su nešto više od 11 milijuna u 2023. godini, što predstavlja porast od 1,9% u odnosu na 2022. godinu.
Rastući broj biskupa
Broj biskupa u Katoličkoj Crkvi rastao je u posljednjem dvogodišnjem razdoblju s ukupnim povećanjem od 1,4%, rastući s 5.353 u 2022. godini na 5.430 u 2023. Ovaj trend rasta prisutan je na svim kontinentima, osim Oceanije, u kojoj broj biskupa tijekom dvogodišnjeg razdoblja nije varirao.
Relativna promjena nešto je izraženija u Africi i Aziji, dok je u Europi i Americi ispod svjetskog prosjeka. Također, može se primijetiti da relativni udio svakog kontinenta ostaje gotovo nepromijenjen tijekom razdoblja, proporcionalno važnosti pojedinih kontinenata, s većom koncentracijom biskupa u Americi i Europi. U Africi udio biskupa u globalnom broju raste s 13,8% u 2022. na 14,2% u 2023.
Broj katolika po biskupu u 2023. godini značajno varira od kontinenta do kontinenta. Dok je globalni prosjek 259.000 katolika po biskupu, Afrika i Amerika bilježe 365.000 i 334.000 katolika po biskupu. Posebno povoljan je položaj Oceanije, gdje svaki biskup ima odgovornost za 87.000 katolika, što ukazuje na lagani višak biskupa u odnosu na druge kontinente.
Manji broj svećenika
Na kraju 2023. godine, u 3.041 crkvenoj jurisdikciji katoličkog svijeta, bilo je 406.996 svećenika, što predstavlja smanjenje od 734 u odnosu na 2022. godinu, odnosno pad od 0,2%. Analiza po geografskim područjima pokazuje porast u Africi (+2,7%) i Aziji (+1,6%) te pad u Europi (-1,6%), Oceaniji (-1,0%) i Americi (-0,7%). Osim po kontinentima, usporedba između dijecezanskih i redovničkih svećenika pokazuje da je povećani broj svećenika u Aziji i Africi rezultat dinamike dijecezanskih i redovničkih svećenika.
U Africi, ukupni porast broja svećenika rezultat je povećanja od približno 3,3% u dijecezanskim svećenicima i 1,4% u redovnicima. Na američkim kontinentima, porast dijecezanskih svećenika tijekom dvogodišnjeg razdoblja posebno je prisutan u Srednjoj i Latinskoj Americi. Međutim, u Europi je primjetno smanjenje od 1,6%, kako u ukupnom broju, tako i u pojedinačnim komponentama (dijecezanski i redovnički svećenici).
Veći broj trajnih đakona
Trajni đakoni predstavljaju najsnažnije rastući segment klera. U 2023. njihov broj iznosio je 51.433, u odnosu na 50.150 zabilježenih 2022. godine, s povećanjem od 2,6%. Geografske razlike su i dalje izražene: značajan rast zabilježen je u Oceaniji (+10,8%) i Americi (+3,8%), dok su u Africi i Europi zabilježena manja smanjenja. Tijekom razdoblja nije došlo do značajnih promjena u globalnoj prisutnosti đakona, osim smanjenja relativnog broja đakona u Europi i povećanja u Americi, što je uglavnom rezultat velikog rasta u Sjevernoj Americi.
Kako bi se istaknula podrška koju trajni đakoni pružaju u pastoralnoj službi uz svećenike, može se razmotriti omjer broja trajnih đakona u odnosu na broj prisutnih svećenika, po područjima. Utvrđeno je da je globalna distribucija đakona na sto svećenika u 2023. godini 13, pri čemu se ovaj omjer kreće od minimalnih 0,5 u Aziji do maksimalnih 29 u Americi. U Europi je omjer oko 10, dok u Africi samo jedan trajni đakon služi uz svakog stotog svećenika.
Iako je veličina ovog indeksa uočljiva, on je i dalje prilično skroman za trajne đakone da bi imali značajan utjecaj na ravnotežu između potražnje i ponude pastoralnih usluga za katolike na tim područjima. Međutim, može se primijetiti da su trajni đakoni prisutniji u područjima gdje je broj kandidata za svećenike manji.
Smanjenje broja posvećenih redovnica
Smanjenje broja posvećene redovničke braće koji nisu svećenici i redovnica, koje je prisutno tijekom vremena, nastavljeno je i 2023., ali sporijim tempom.
Posebno valja istaknuti da je, što se tiče zavjetovane redovničke braće koji nisu svećenici, između 2022. i 2023. godine zabilježen porast u Africi, dok su svi ostali kontinenti zabilježili pad. Zanimljivo je napomenuti da je pad u Južnoj Americi usporen u odnosu na prosječan godišnji pad iz prethodnog razdoblja te da se stanje stabilnosti primijećuje i u Srednjoj Americi. Relativni broj zavjetovane redovničke braće koji nisu svećenici u različitim područjima, kad se promatra tijekom vremena, potvrđuje pad u Europi, koji je nastavljen i u 2023. godini.
Pad broja zavjetovanih redovnica također je nastavljen u 2023. godini. Na globalnoj razini njihov broj smanjio se s 599.228 u 2022. na 589.423 u 2023. godini, s relativnom promjenom od -1,6%. Što se tiče njihove geografske distribucije u 2023. godini, gotovo 32% njih živi u Europi, dok slijede Azija s 30%, Amerike s 23% (ravnomjerno raspoređene po oba hemisfera), Afrika s 14% i Oceanija s 1%.
Pad broja zavjetovanih redovnica na globalnoj razini u velikoj mjeri je rezultat značajnog porasta smrti, uz visok udio starijih redovnica, dok je broj onih koji napuštaju redovnički život tijekom posljednje dvije godine postao manje značajan.
Afrika je zabilježila značajan porast od 2,2% između 2022. i 2023. godine, a slijedi jugoistočna Azija s +0,1%. Sjeverna Amerika, s druge strane, zabilježila je pad od -3,6%. Južna Amerika je također zabilježila pad od -3%, dok je pad u Srednjoj kontinentalnoj regiji Amerike i Središnjim Antilima bio umjereniji. Europa drži negativni rekord, s varijacijom od -3,8%.
Ovi pomaci prirodno utječu na promjene u kontinentalnim proporcijama ukupnog broja profesanih redovničkih sestara. U razdoblju od 2022. do 2023. godine primjećuje se smanjenje prisutnosti redovničkih sestara u Europi i Sjevernoj Americi, u korist Azije i Afrike. Naime, dok su u 2022. godini redovničke sestre u Europi i Amerikama činile 55,8% svjetskog ukupnog broja, u 2023. godini taj je postotak pao na 54,8%. Najveće promjene zabilježene su u jugoistočnoj Aziji (s 28,7% na 29,2%) i Africi (s 13,9% na 14,5%).
Zavjetovane redovnic i dalje predstavljaju značajnu stvarnost, unatoč globalnom padu i padu u nekim kontinentalnim regijama. Ukupni broj redovničkih sestara 45% je veći od broja svećenika. Iako je njihov statistički doprinos u pružanju usluga općenito opao tijekom godina, njihov doprinos životu kršćanske zajednice ostaje od ključne važnosti, ponekad čak i zamjenjujući doprinos svećenika.
Nastavak smanjenja broja sjemeništaraca
Globalni trend broja bogoslova ukazuje na neprekinuti pad koji se bilježi od 2012. godine. Što se ukupnih brojeva tiče, broj kandidata za svećenike smanjio se globalno s 108.481 u 2022. na 106.495 u 2023. godini, uz varijaciju od -1,8%. Pad koji je zabilježen u globalnom ukupnom broju utječe na sve kontinente osim Afrike, gdje se broj sjemeništaraca povećao za 1,1% (s 34.541 na 34.924). U Europi, Aziji i Amerikama, a osobito na prvom kontinentu, padovi su značajni (-4,9% u Europi, -4,2% u Aziji i -1,3% u Amerikama). U Oceaniji je trend negativan, ali manjih razmjera.
Prikaz broja bogoslova po kontinentima pokazuje umjerene promjene tijekom razdoblja. Afrika i Azija su 2022. godine činile 61,0% globalnog ukupnog broja, a taj postotak je porastao na 61,4% u 2023. godini. Osim manje negativne prilagodbe u Oceaniji, i Amerike i Europa su zabilježile pad svog udjela. Godine 2022. sjemeništarci iz Amerike i Europe činili su ukupno 41.199, što je predstavljalo gotovo 38% globalnog broja, dok je godinu dana kasnije taj postotak pao na 37,7%.
Kako bi se istakli pozitivni i negativni višak poziva na teritorijalnoj razini, korisno je usporediti postotnu distribuciju sjemeništaraca s odgovarajućom distribucijom katolika. Pokazuje se da su u 2023. godini zabilježene značajne razlike.
Postotci sjemeništaraca veći su od postotaka katolika u Africi (32,8% sjemeništaraca u odnosu na 20% katolika) i Aziji (28,6% sjemeništaraca u odnosu na 11% katolika). Ovi kontinentu stoga imaju tendenciju da u potpunosti zadovolje potrebu za samostalnim održavanjem svog lokalnog apostolata.
Međutim, u Europi i Americi postotci sjemeništaraca manji su od postotaka katolika (12,0% sjemeništaraca u odnosu na 20,4% katolika u Europi, te 25,7% sjemeništaraca u odnosu na 47,8% katolika u Amerikama). Zato je na ta dva kontinenta teže adekvatno odgovoriti na potrebe katoličke populacije, osobito u pogledu generacijskog obrata u svećeništvu.
hkm.hr
