Nedavno objavljeno izvješće europske nadzorne skupine pronašlo je gotovo 2500 dokumentiranih slučajeva zločina iz mržnje prema kršćanima koji žive u Europi. Otprilike 1000 ovih napada dogodilo se u Francuskoj.
Prema izvješću Opservatorija za netoleranciju i diskriminaciju protiv kršćana u Europi (OIDAC), koje se oslanjalo na podatke policije i civilnog društva, u 35 europskih zemalja od 2023. do 2024. dogodila su se 2444 zločina iz mržnje protiv kršćana te djela diskriminacije i netolerancije. Od toga su 232 predstavljala osobne napade uznemiravanja, prijetnje i fizičke napade na kršćane, piše CNA.
Najviše pogođene zemlje: Francuska, Engleska i Njemačka
Gotovo 1.000 od protukršćanskih zločina iz mržnje prijavljenih u Europi 2023. dogodilo se u Francuskoj, a 90% napada bilo je na crkve ili groblja. U izvješću je također utvrđeno da je bilo oko 84 osobnih napada na pojedince. Osim fizičkih napada, izvješće se poziva na podatke francuskog Opservatorija za vjersku baštinu, koji je zabilježio osam potvrđenih slučajeva paljenja crkava u Francuskoj 2023. i 14 napada u prvih 10 mjeseci 2024. Nekoliko prijavljenih slučajeva uključivalo je korištenje “molotovljevih koktela”.
Vjerske zajednice također su prijavile slučajeve uznemiravanja. Dvije časne sestre navedene u izvješću, na primjer, objavile su 2023. da će napustiti sjeverozapadni grad Nantes zbog “konstantnog neprijateljstva i nesigurnosti”. Časne sestre su navodno doživjele “batine, pljuvanje i vrijeđanje”. Ujedinjeno Kraljevstvo slijedi ga odmah iza Francuske, prema izvješću, sa 702 prijavljena zločina iz mržnje protiv kršćana, što je povećanje od 15% od 2023. Izvješće je također uključilo incidente u kojima su kršćani procesuirani zbog tihe molitve u takozvanim “tampon zonama” u zemlji, poput slučaja Adama Smith-Connora, koji je osuđen zbog molitve ispred klinike za pobačaje. U izvješću se navodi da je u Njemačkoj, trećoj najpogođenijoj zemlji, službena državna statistika prijavila 277 “politički motiviranih zločina iz mržnje” protiv kršćana u 2023., što je povećanje od 105% u odnosu na prethodnu godinu kada su bila 103 prijavljena napada.
OIDAC Europe neovisno je procijenio da se dogodilo “najmanje 2000 slučajeva materijalne štete na kršćanskim bogomoljama 2023. godine”.
OIDAC Europe utvrdio je da je od 69 dokumentiranih slučajeva u kojima se motivi i pozadina počinitelja mogu točno objasniti, njih 21 isprovociran radikalnim islamističkim planom, 14 je bilo općenito antireligijske prirode, 13 je bilo povezano s krajnjom ljevicom politički motivi, a 12 ih je bilo “povezano s ratom u Ukrajini”. U izvješću se također navodi da su brojevi u tom pogledu ostali nepromijenjeni u usporedbi s 2022., “osim slučajeva s islamističkom pozadinom, koji su porasli s 11 na 21”.
Osim otvorenih napada, izvješće OIDAC-a istaknulo je povećanu pojavu diskriminacije na radnom mjestu i u javnom životu, što je dovelo do porasta autocenzure među onima koji prakticiraju svoju vjeru.
Prema britanskoj studiji iz lipnja citiranoj u izvješću, 56% od 1562 ispitanika izjavilo je da su “doživjeli neprijateljstvo i ismijavanje kada su razgovarali o svojim vjerskim uvjerenjima”, što je ukupni porast od 61% među onima mlađima od 35 godina. Osim toga, 18% ispitanika oni koji su sudjelovali u istraživanju izjavili su da su doživjeli diskriminaciju, osobito među onima u mlađim dobnim skupinama. Više od 280 sudionika u istoj anketi izjavilo je “osjećaju da su bili u nepovoljnom položaju zbog svoje vjere”.
U izvješću je naveden slučaj majke dvoje djece, Kristie Higgs. Higgs je otpuštena s posla asistentice nakon što je u privatnoj objavi na Facebooku podijelila “zabrinutost oko promicanja transrodnosti na satovima spolnog odgoja u osnovnoj školi njezina sina”. “Nisam jedina s kojom se ovako postupa – mnogi drugi ovdje koji me danas podržavaju suočili su se sa sličnim posljedicama”, izjavila je Higgs nakon saslušanja na Žalbenom sudu u listopadu. “Ovdje se ne radi samo o meni”, dodala je. “Ne može biti ispravno da toliko puno kršćana gubi posao ili se suočava s diskriminacijom zbog dijeljenja biblijske istine, naših kršćanskih uvjerenja.”
Uplitanje vlade u Katoličku crkvu
Navedena su dva slučaja uplitanja vlade u katoličku vjersku autonomiju. Jedan slučaj dogodio se u Francuskoj, u kojem je sekularni građanski sud “presudio protiv internih kanonskih postupaka Vatikana” u slučaju francuske časne sestre koja je otpuštena iz svog reda. Vatikan je poslao pismo francuskom veleposlanstvu kao odgovor na presudu koju je nazvao “ozbiljnim kršenjem temeljnih prava vjerske slobode i slobode udruživanja katoličkih vjernika”.
U Belgiji, također se navodi u izvješću, dvojica biskupa osuđena su i naloženo im je platiti financijsku odštetu nakon što su odbili primiti ženu u program obuke za đakonat, unatoč zakonu o ljudskim pravima, koji štiti prava vjerskih institucija poput Katoličke crkve da odlučivati o stvarima kao što je svećeničko ređenje bez uplitanja s državne razine.
“Kako je sloboda mišljenja, savjesti i vjere kamen temeljac za slobodna i demokratska društva, nadamo se da države neće popustiti u zaštiti ovih temeljnih prava i tako osigurati otvorenu i mirnu klimu u našim društvima”, navodi se u izvješću. u svom zaključku. OIDAC-ovo izvješće uključuje razne preporuke vladama europskih zemalja, institucijama za ljudska prava, Europskoj uniji, predstavnicima medija i drugim “vođama mišljenja”, kao i kršćanskim crkvama i pojedincima. Preporuke nadzorne organizacije uključuju poziv na očuvanje slobode izražavanja, snažnije izvještavanje o netoleranciji i diskriminaciji kršćana, napuštanje antikršćanskog “govora mržnje” u javnoj sferi te na sudjelovanje vjernika u javnom diskursu kao sredstvo “dijaloga između religije i sekularnog društva”.
