Evo što predstavlja i kako je nastao adventski vijenac
Ovu nedjelju će katolički vjernici upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu i na taj način označiti početak razdoblja došašća (adventa), vremena u kojem se pripremaju za blagdan Božića. Što predstavlja i kako je nastao adventski vijenac?
Razdoblje došašća ujedno je početak crkvene godine, a u zapadnom kršćanstvu počinje četiri nedjelje prije Božića i traje do badnjaka. Stoga na adventskom vijencu imamo četiri svijeće i svake nedjelje palimo jednu dodatnu.
Osim odbrojavanja tjedana do Božića, svjetlost svijeća simbolizira i svjetlost Božju koja na svijet stiže rođenjem Isusa Krista. Svijeće imaju i svoja pojedinačna značenja vezana uz kršćanske pojmove pa se smatra da u prvom tjednu palimo svijeću koja simbolizira nadu, u drugom tjednu mir, u trećem radost, a svijeća koju palimo četvrtu nedjelju došašća simbolizira ljubav.
U nekim kršćanskim tradicijama prva svijeća naziva se prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela. Isto tako, na adventskim vijencima različitih tradicija mogu se pronaći i svijeće različitih boja koje nose određenu simboliku, a na nekima je i peta, Kristova svijeća koja se pali na Badnjak ili Božić.
Danas uoči Božića na stolovima pronalazimo adventske vijence raznih oblika, no njegov temeljni simbol pored svjetlosti je krug koji predstavlja beskonačnu Božju ljubav.
Tradicionalno se adventski vijenac pleo od zimzelenog granja
I materijali od kojih se izrađuju sve su moderniji, no tradicionalno se adventski vijenac pleo od zimzelenog granja koje je simboliziralo nadu u vječni život koju donosi Isus Krist.
Ukrašavanje vijenca sa četiri svijeće započelo je krajem 19. stoljeća, a svoje adventske vijence katolici su počeli izrađivati tek nakon Drugog svjetskog rata. Prvi je zabilježen 1925. u crkvi u Kölnu, pet godina kasnije i u Münchenu, a ubrzo su ih vjernici nakon blagoslova u crkvi počeli nositi i svojim kućama.
