Što je nedjelja Božjeg milosrđa?
Nedjelja Božjeg milosrđa je naziv za drugu nedjelju u uskrsnom vremenu. Stoljećima je Druga uskrsna nedjelja nosila nadimak Puna nedjelja, za razliku od Velike Uskrsne nedjelje.
Osim toga, novokrštenici bi tijekom osam dana Uskrsne osmine nosili svoje krsne haljine. Prema Katoličkoj enciklopediji, druga uskrsna nedjelja “zbog toga je bila poznata kao dominica in albis(deponendis), nedjelja (svlačenja) bijele haljine”. Međutim, posljednjih je godina ta ista nedjelja dobila još jedno slavlje: Nedjelja Božjeg milosrđa.
Godine 2000. sveti Ivan Pavao II. proglasio je svetom poljsku vjersku mističarku Faustinu Kowalsku i tijekom svoje propovijedi službeno proglasio Drugu uskrsnu nedjelju „Nedjeljom Božjeg milosrđa“. Ivan Pavao II je to učinio kako bi podržao Faustinina privatna otkrivenja, kao i kako bi stavio veći naglasak na Božje milosrđe u 21. stoljeću.
Objasnio je u svojoj homiliji: „Božansko milosrđe dopire do čovjeka kroz srce Krista raspetoga: ‘Kćeri moja, reci da sam ja utjelovljena ljubav i milosrđe’, pitat će Isus s. Faustina (Dnevnik, str. 374). Krist izlijeva ovo milosrđe na čovječanstvo putem slanja Duha koji je, u Trojstvu, Osoba-Ljubav. I nije li milosrđe ljubav ‘drugo ime’ (usp. Dives in misericordia, br. 7), shvaćena u njezinom najdubljem i najnježnijem aspektu, u njezinoj sposobnosti da na sebe preuzme teret svake potrebe i, osobito, u njezinoj golemoj sposobnosti za oprost? Danas je moja radost uistinu velika što predstavljam život i svjedočanstvo s. Faustine Kowalske cijeloj Crkvi kao dar Božji za naše vrijeme … Isus je rekao s. Faustini: ‘Čovječanstvo neće pronaći mir dok se s povjerenjem ne okrene božanskom milosrđu’ ( Dnevnik, str. 132).”
Poljski papa je potom nastavio proglašavati: „Važno je dakle da prihvatimo cijelu poruku koja nam dolazi iz Božje riječi na ovu drugu vazmenu nedjelju, koja će se od sada u cijeloj Crkvi zvati ‘Nedjelja Božanskog milosrđa’ .’”
Isus je tražio ovu “promjenu imena”
Isus je tražio da se ova druga uskrsna nedjelja nazove „nedjelja Božanskog milosrđa“ u viziji svete Faustine koju je ona zapisala u svoj Dnevnik.
Jednom sam prilikom čula ove riječi: Moja kćeri, reci cijelom svijetu o Mojem Nezamislivom milosrđu. Želim da Svetkovina milosrđa bude utočište i sklonište za sve duše, a posebno za siromašne grešnike. Tog dana otvorene su same dubine Mog nježnog milosrđa. Ja izlijevam cijeli ocean milosti na one duše koje pristupaju izvoru Moga milosrđa. Duša koja se ispovjedi i pričesti dobit će potpuni oprost grijeha i kazne. Toga dana otvaraju se sve božanske brane kroz koje teče milost. Neka se nijedna duša ne boji približiti Mi se, iako su njezini grijesi kao grimiz. Moje je milosrđe tako veliko da ga nijedan um, bio on ljudski ili anđeoski, neće moći dokučiti kroz cijelu vječnost. Sve što postoji proizašlo je iz samih dubina Mojeg najnježnijeg milosrđa. Svaka će duša u svom odnosu prema Meni promatrati Moju ljubav i milosrđe kroz vječnost. Blagdan milosrđa izronio je iz same Moje dubine nježnosti. Moja je želja da se svečano slavi prve nedjelje nakon Uskrsa. Čovječanstvo neće imati mira sve dok se ne obrati Izvoru Moga Milosrđa. (Dnevnik 699)
Da, prva nedjelja nakon Uskrsa je Blagdan milosrđa, ali moraju postojati i djela milosrđa, koja trebaju nastati iz ljubavi prema Meni. Uvijek i posvuda trebaš iskazivati milosrđe našim bližnjima. Ne smijete zazirati od ovoga niti se pokušati osloboditi toga. (Dnevnik 742)
I papa Benedikt XVI. i papa Franjo potvrdili su ovu novu tradiciju i novi je blagdan postao službeni dio liturgijskog kalendara Katoličke crkve.
