Znakovito mjesto napada na Ivana Pavla II: Svoju krv prolio je na doista simboličnom mjestu!
Prije pokušaja atentata na Ivana Pavla II., 13. svibnja 1981., na Trgu svetog Petra nije bilo niti jedne Marijine slike. Prvi – i zasad jedini – tamo je postavljen kao zavjetni dar zahvalnosti za čudesno preživljavanje poljskog pape, Ivana Pavla II.
“Jedna ruka je pucala, a druga je usmjeravala metak”, kratko je nakon pokušaja atentata rekao Ivan Pavao II. Svoju je krv prolio na iznimno simboličnom mjestu: mjestu nekadašnjeg antičkog cirkusa zloglasnog rimskog cara Nerona, gdje su prvi kršćani umirali za Krista. Doista, u blizini je razapet sv. Petar.
Mjesto pokušaja atentata obilježeno je malom mramornom pločom ugrađenom u popločavanje s grbom poljskog pape i datumom: 13. svibnja 1981. Često se tamo mogu vidjeti hodočasnici kako mole, a nerijetko se nađe i cvijeće kako leži na ploči. Sveti je Otac bio uvjeren da mu je upravo Marija spasila život. Stoga je, kad su mu vatikanski zaposlenici rekli da žele obilježiti njegovo čudesno preživljavanje, zatražio da se Gospina slika postavi na Trg svetog Petra na svima vidljivo mjesto.
Gdje je Marija na Trgu svetog Petra? Bio je to i odgovor na komentar koji je Ivan Pavao II. čuo godinu dana prije pokušaja atentata, tijekom susreta s mladima. Tada je jedan mladić primijetio Marijinu odsutnost s trga ispred vatikanske bazilike, unatoč činjenici da su na kolonadi već bili vidljivi kipovi Spasitelja, svih apostola i 140 svetaca. Ivan Pavao II. obećao je da će to popraviti, a inicijativa radnika pružila je priliku za to. Danas je teško zamisliti Vatikan bez slike Gospe s djetetom Isusom. Na njoj je grb Ivana Pavla II. i njegov moto “Totus Tuus”, a ispod njega latinski natpis: Mater Ecclesiae, Majka Crkve.
No, da bi se ta marijanska slika pojavila na trgu, prvo je trebalo svladati otpor arhitekata koji nisu htjeli dopustiti ni najmanju promjenu izgleda trga. Na kraju su ipak popustili Papinom čvrstom zahtjevu, te je na kraju jedan od prozora Apostolske palače zamijenjen mozaikom.
To je kopija freske koja se nalazi na jednom od stupova prethodne bazilike (sagradio ju je car Konstantin) koja je na sreću sačuvana. Otac Arkadiusz Nocoń, iz Kongregacije za bogoštovlje, objašnjava: Majka Božja, koja se na njoj vidi, dobila je naslov Mater Ecclesiae, tj. “Majka Crkve”, u spomen na povijesni događaj od 21. studenoga 1964., kada je, tijekom tada aktualnog Drugog vatikanskog koncila, Pavao VI. proglasio Mariju Majkom Crkve…
Mozaik je 8. prosinca 1981. posvetio papa Ivan Pavao II. Molio se da pomogne svima koji dođu na trg da “podignu pogled prema Mariji i s djetinjom pobožnošću upućuju joj svoje molitve”. Što se Gospe Fatimske tiče, ona je prisutna i u najmarijanskijem kutku Vatikana, a to su nedvojbeno Papinski vrtovi. Tu je postavljen kip Marije koja pruža ruku pomoći prema troje pastirčića. Također je vrijedno podsjetiti da pape koji kreću na svoja putovanja blagoslovi Gospa od Czestochowa. Na helidromu stoji jedinstveni kip Kraljice Poljske, koji su darovali pavlini.
U svakom slučaju, Vatikan je od svojih početaka izrazito marijanski, a obilježen je i ukazanjima u Lurdu. Ovakav kakav je danas, nastao je Lateranskim ugovorima potpisanim 11. veljače 1929. Malo tko se, međutim, sjeća da su se 71 godinu ranije, upravo na taj dan, dogodila prva marijanska ukazanja u Lurdu. Pio XI., potpisnik ugovora, također je dao postaviti kip Bezgrešne na pročelje Guvernatorske palače, svojevrsnog ekvivalenta Ministarstva unutarnjih poslova. Tako ona u svom majčinskom naručju čuva cijelu državu. Marijanske slike u papinskim vrtovima pričaju priču o Crkvi i svjedoče o Marijinu majčinskom djelovanju u njezinoj povijesti.
