Papa koji je za svog pontifikata proglasio najviše svetaca
U nedjelju 20. listopada papa Franjo će predvoditi proglašenje svetima 14 blaženika. Među njima je 11 mučenika ubijenih u Siriji u 19. stoljeću, kao i dvije redovnice i svećenik, sve troje osnivači redovničkih družbi.
Ovom svečanošću, kako piše Aleteia, koja će se održati na Trgu Sv. Petra u 10:30 h, broj svetaca koje je Franjo proglasio popet će se na 926, što je rekord u Katoličkoj Crkvi.
Početak s više od 800 talijanskih mučenika
U prvoj godini pontifikata papa Franjo postao je najplodniji rimski prvosvećenik u proglašenju svetaca. Dok je Ivan Pavao II. tijekom gotovo 27 godina pontifikata, dodao 483 osobe u popis svetaca, argentinski ih je Papa proglasio više od 800 tijekom svoje prve mise kanonizacije održane na Trgu Sv. Petra u svibnju 2013., dva mjeseca nakon njegova izbora na Petrovu stolicu. U ovu iznimnu skupinu – koju je Benedikt XVI. zapravo odobrio na dan kad je objavio svoju ostavku 11. veljače 2013. – bilo je 813 talijanskih mučenika iz Otranta koje su Turci masakrirali 1480.
Iste godine Franjo je proveo još dvije takozvane „ekvipolentne“ kanonizacije: talijanska mističarka Angela iz Foligna i francuski isusovac Pierre Favre postali su sveci nakon objave jednostavnog papinskog dekreta, bez potrebe za obredom kanonizacije. Papa Bergoglio je ovaj izniman postupak koristio u nekoliko navrata.
Suprotno onomu što mnogi vjeruju, popis novih svetaca nije nužno povezan s papinim osobnim izborom. Dakako, ovlaštenje za objavljivanje dekreta spada pod njegovo učiteljstvo. Međutim, beatifikacije i kanonizacije plod su vrlo dugog procesa, koji može trajati nekoliko desetljeća ili čak stoljeća.
Na primjer, Francuz Charles de Foucauld proglašen je svetim 2022. i papa Franjo, doduše, gaji posebnu privrženost prema njemu, ali njegova je kauza otvorena 1926. Ivan Pavao II. potpisao je dekret kojim se priznaju herojske vrline Charlesa de Foucaulda 2001., a Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 2005.
Sve u svemu, između 2 000 i 3 000 dosjea trenutačno se ispituje u Dikasteriju za kauze svetaca.
Od pandemije COVID-19, tempo kanonizacija je usporen. Tako je 2020. bila prva godina bez kanonizacije u gotovo tri desetljeća. U 2021. proglašen je samo jedan novi svetac; 2022. na čast oltara uzdignuto je 12 osoba; a 2023. nije bilo kanonizacija.
Najviše Talijana, zatim Brazilaca, Španjolaca i Francuza
Nedjeljna svečanost bit će druga proslava kanonizacije 2024. Papa je u veljači proglasio argentinsku Mamu Antulu (1730. – 1799.) – Maria Antonia De Paz y Figueroa bilo je njezino krsno ime – sveticom. Ona je popularna osoba koja je u Argentini oživjela duhovnost utemeljitelja Družbe Isusove, duhovne obitelji pape Franje.
U nedjelju će popisu svetaca biti pridodano 11 mučenika iz Sirije: osam franjevaca – sedam Španjolaca i jedan Austrijanac – i tri laika maronita: Franjo, Abdel Mooti i Raphaël Massabki. Ovi su ljudi ubijeni 9. i 10. srpnja 1860. u Damasku tijekom pobune milicija Druza protiv kršćanskog stanovništva Libanona i Sirije.
Drugi blaženi koji će biti proglašeni svetima su: talijanski svećenik Giuseppe Allamano (1851. – 1926.); kanadska redovnica Marie-Léonie Paradis (1840. – 1912.); i talijanska redovnica Elena Guerra (1835. – 1914.).
Među svecima proglašenima tijekom pontifikata pape Franje, većina je talijanskog podrijetla, ako ubrojimo i 813 otrantskih mučenika. Računajući tri nova talijanska sveca, argentinski je papa dodao još 27 Talijana u katalog svetaca.
Osim Italije, najviše „Franjinih“ svetaca porijeklom je iz: Brazila (31), Španjolske (13) i Francuske (7).
Sveci pape
Popis velikih ličnosti kanoniziranih za Bergoglijeva pontifikata uključuje tri njegova prethodnika. U travnju 2014. papa Franjo je u nazočnosti pape emeritusa Benedikta XVI. proglasio je svetima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., označavajući povijesni kontinuitet između papa.
Ivan Pavao II. napravio je isti izbor 2000., beatificirajući Pija IX. i Ivana XXIII. zajedno.
Godine 2018. argentinski papa proglasio je svetim i Pavla VI., papu koji je zaključio Drugi vatikanski sabor.
Drugi veliki katolički svjedoci proglašeni su svetima u „Franjinoj eri“, uključujući Majku Terezu iz Kalkute (2016.), nadbiskupa Óscara Romera (2018.) i kardinala Johna Henryja Newmana (2019.), bivšeg anglikanskog svećenika koji se obratio na katoličanstvo.
Godine 2015. papa Franjo proglasio je Louisa i Zélie Martin, roditelje Svete Thérèse iz Lisieuxa, prvim bračnim parom u povijesti koji je zajedno proglašen svetima. Dvije godine kasnije, u Portugalu, Papa je kanonizirao Francisca i Jacintu Marto, dvoje mladih pastira koji su stoljeće ranije bili svjedoci marijanskih ukazanja u Fatimi, a danas predstavljaju najmlađe svece-nemučenike Crkve.
