CRKVASVIJET

10 zemalja u kojima snažna vjera opstaje unatoč teškim progonima i trpljenju kršćana

Upravo je izašlo godišnje izvješće o 10 najvećih zemalja u kojima kršćani trpe teške progone. U nekima od njih ipak je kršćanstvo u usponu. To je izvješće za “donošenje svjetla u tamu”.

International Christian Concern (ICC), američka ekumenska nevladina organizacija, upravo je objavila svoj godišnji popis “Najgorih svjetskih progonitelja” kršćana. U mnogim zemljama 2023. godina bila je obilježena dramatičnim događajima koji su uključivali kršćane koji su bili progonjeni, zatvarani, oteti ili ubijeni. Nevladina organizacija je izdvojila 10 takvih zemalja u kojima je kršćanska vjera ozbiljno ugnjetavana. Pa ipak, izvješće najavljuje znakove nade. Unatoč progonima, kršćanska vjera napreduje u nekim od tih zemalja, poput Kine, Irana i Nigerije.

1 NIGERIJA Nigerija je teško pogođena jednom od najozbiljnijih pošasti s kojima kršćani svakodnevno trpe. Naoružane bande poput Boko Harama i pobunjenika otimaju i masakriraju stotine kršćanskih muškaraca, žena i djece, osobito na sjeveru zemlje. Masovni ukop žrtava Fulanija Masovni ukop žrtava Fulanija EMMY IBU |AFP Redovnici i svećenici svakodnevno riskiraju svoje živote, a posebno su na meti otmica i ubojstava. Dana 7. rujna 2023., sjemeništarac je spaljen nasmrt nakon što su pastiri Fulani napali njegovu župnu kuću u državi Kaduna. U 17 godina, od 2006. do 2023., više od 50 svećenika je oteto, a 17 ubijeno, prema podacima Nigerijske biskupske konferencije u rujnu.

2 SJEVERNA KOREJA Pod diktaturom Kim Jong Una, prakticiranje kršćanstva je zabranjeno u Sjevernoj Koreji. Kršćani – kojih prema izvješću ima između 200.000 i 400.000 od 25,8 milijuna stanovnika – moraju živjeti svoju vjeru skrivajući se. Godine 2022. režim je svom “antiraakcionarnom” zakonu dodao amandman kojim se kriminalizira prakticiranje kršćanske vjere i posjedovanje vjerskih predmeta. U svibnju 2023. par i njihovo dvogodišnje dijete osuđeni su na doživotni zatvor nakon što je u obiteljskoj kući pronađena Biblija. ICC izvještava da su kršćani redovito zatvarani, mučeni u logorima i pogubljeni.

3 INDIJA Indijska kršćanska zajednica broji oko 26 milijuna, ili 2,5% indijskog stanovništva. Kao i muslimani, kršćani su meta progona od strane hinduističkih nacionalista koji su trenutno na vlasti. Proteklih su se godina umnožile protukršćanske pobune i nasilja. Kršćanska zajednica u sjeveroistočnoj indijskoj državi Manipur bila je posebno teško pogođena 2023. godine napadima hinduističkih nacionalista, koji su rezultirali smrću desetaka kršćana. Osim fizičkog nasilja, kršćani mogu biti prisiljeni na obraćenje ili mogu trpjeti lažne optužbe za bogohuljenje, što se u Indiji strogo kažnjava.

4 IRAN Autoritarni režim Islamske Republike Iran nije poznat po dobronamjernosti prema kršćanskim zajednicama. U ovoj većinski šijitskoj islamskoj zemlji kršćana ima između 500.000 i 800.000, ili 1% stanovništva. Mnogi od tih kršćana podržali su prosvjedni pokret protiv režima Hassana Rohanija nakon smrti mladog Mahse Aminija 2022. U teoriji, prakticiranje kršćanske vjere nije zabranjeno. To je, međutim, fasada slobode, kako je monsinjor Pascal Gollnisch, direktor Oeuvre d’Orienta, objasnio u intervjuu za francusko izdanje Aleteie 2019. U Iranu se muslimani suočavaju s kaznenim sankcijama ako pređu na kršćanstvo. Slično tome, zabranjeni su mješoviti brakovi. Međutim, izvješće navodi da Crkva u Iranu brzo raste.

5 KINA U Kini je ateistički komunistički režim neprijateljski raspoložen prema kršćanskoj vjeri. Ipak, 70 do 100 milijuna kršćana živi svoju vjeru više ili manje tajno. Izvješće ICC-a čak navodi da kršćanstvo “brzo napreduje”. Vjera i hrabrost ovih obraćenika izazivaju divljenje. Diktatura kontrolira i potiskuje one koji otvoreno govore o svojoj kršćanskoj vjeri, iako se posljednjih godina postupno uspostavio dijalog između Crkve i režima.

6 PAKISTAN Pakistan je jedna od država u kojoj je situacija kršćana najdramatičnija. Islamski fundamentalizam duboko je ukorijenjen u njegovim institucijama i društvu, a kršćani riskiraju svoje živote kako bi slijedili Krista. Zakon protiv bogohuljenja, koji se koristi kao sredstvo ugnjetavanja kršćanske zajednice, dopušta vlastima da uhite, osude na smrt i pogube vjernike na temelju pukih optužbi, koje su često lažne. Također su često meta nasilja i razaranja pobunjenih masa, kao u Faisalabadu (na istoku zemlje) i Jaranwala 16. kolovoza 2023.

7 ERITREA Prema izvješću ICC-a, Eritreja je najrepresivnija država u Africi, gdje su kršćani među “najprogonjenijima na svijetu”. Treba napomenuti da su oni većina u populaciji koju čine 63% kršćani i 37% muslimani. Unatoč ustavnom priznavanju vjerskih sloboda, država je posljednjih godina zauzela autoritaran stav. Kršćani su često uhićeni u racijama koje organiziraju vlasti, koje pojedine crkve koje država ne priznaje vide kao prijetnju. U travnju 2023. oko stotinjak kršćanskih studenata okupljenih na molitvi i snimanju videa na društvenim mrežama uhićeno je i zatvoreno u centru poznatom po nehumanim uvjetima zatočenja.

8 ALŽIR Represija vjerskih sloboda u Alžiru dobiva malo medijske pokrivenosti ili pozornosti javnosti. Ali postoji, na što nas podsjeća ICC uključivši ga u svoju rang listu. Kršćana ima između 20.000 i 200.000, uključujući samo 5.000 katolika. Alžirska država ima zakon protiv bogohuljenja, koji omogućuje uhićenje i kazneni progon nemuslimana optuženih za prozelitizam. Godine 2019. vlasti su odlučile zatvoriti bogomolje zbog krize izazvane COVID-19. No 2021., kada je džamijama dopušteno ponovno otvaranje, država je odbila učiniti isto za crkve, osobito one koje su pridružene Protestantskoj crkvi Alžira. Većina je i danas zatvorena.

9 INDONEZIJA Kršćani u Indoneziji čine gotovo 10% stanovništva, u državi u kojoj su muslimani većina. Napetosti su visoke između muslimanskih i kršćanskih zajednica, koje trpe maltretiranje i nasilje. Postoje i zakoni protiv bogohuljenja, a vlasti redovito ograničavaju pristup kršćanskim bogomoljama. Na Božić 2022. indonezijska vlada zabranila je mnogim kršćanima prisustvovanje misi izvan bogomolja, kojih je bilo premalo da prime sve vjernike.

10 AZERBEJDŽAN Arméniens Haut Karabagh egzil Stanovnici Nagorno-Karabaha bježe iz enklave koju je okupirao Azerbajdžan, dok su ceste blokirane prometnim gužvama, 26. rujna 2023. ALAIN JOCARD/ AFP Do kraja rujna 2023. oko 120.000 armenskih kršćana živjelo je u samoproglašenoj republici Gorski Karabah. Priznat međunarodnim pravom kao dio azerbajdžanskog teritorija, njegovi stanovnici od kraja sovjetske ere polažu pravo na formiranje vlastite države. Nakon krvavog rata između Azerbajdžana i Armenije 2020. godine, oko Armenaca Gorskog Karabaha postupno se stezao obruč. Dana 19. rujna 2023., nakon što je stanovništvo bilo podvrgnuto oštroj blokadi od kraja 2022., Azerbajdžan je konačno pokrenuo posljednju ofenzivu, prisilivši cjelokupno stanovništvo enklave da napusti svoju domovinu. U roku od tjedan dana oko 120.000 ljudi napustilo je Gorski Karabah i potražilo utočište u Armeniji.

www.medjugorje-news.com

Izvor
aleteia
Napisite nam Vaše svjedočanstvo

Vezani članci

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button

Adblock Detected

Molimo Vas ugasite AdBlock-er