Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, utemeljila je Svjetska federacija za mentalno zdravlje 1992. godine radi poticanja rasprava o preventivnim akcijama i programima, kao i otvaranje pitanja koliko se bavimo prevencijom, pravodobnim liječenjem mentalnih poremećaja i problemima ovisnosti.
Rad u nepovoljnim uvjetima, stres, mobbing i slično, bitno pridonose emocionalnom stresu, a ako je on dugotrajan može doći do pojave mentalnih poremećaja. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i duševnih problema, štetne uporabe psihoaktivnih tvari i/ili alkohola, odsutnosti i gubitka produktivnosti.
Globalno, više od 300 milijuna ljudi pati od depresije, vodećeg uzroka invalidnosti dok više od 260 milijuna ljudi živi s anksioznim poremećajima, a oni su uobičajeni mentalni poremećaji koji negativno utječu na sposobnost rada i produktivnost.
Mnogi od tih ljudi, na žalost, žive s oboje. Istovremena prisutnost više stresova na poslu te dugotrajna izloženost dovest će do sindroma izgaranja na poslu (“burnout”), koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika i drugih kao što su razdražljivost, poremećaji spavanja, razna rizična ponašanja, učestale infekcije vezane uz pad imuniteta i slično.
Mentalno zdravlje nije samo odsutnost mentalnog poremećaja, već je ono stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, kako bi produktivno mogla raditi i mogla doprinositi svojoj zajednici.
