Znakovi koji opominju: Gospa je kao brižna majka upozoravala na predstojeća zla…
Znakovi koji opominju: Gospa je kao brižna majka upozoravala na predstojeća zla…
U ne tako dalekoj prošlosti nerijetke izvanredne pojave primijećene na Gospinu liku nisu izazvale osobito veliko čuđenje. Naime, tada se računalo na Marijinu djelatnu pomoć pa kad bi se dobio od nje kakav znak, to se znalo protumačiti kao odgovor ili poruka čime se razrješava određena poteškoća.
Gospa je kao brižna majka upozoravala na predstojeća zla i pozivala na obraćenje kako bi se ta zla uklonila.
Doživjevši ukazanje Gospe udovica Jelena Grubišić molila je pred kipom Gospe od Zečeva da dobije potvrdu ukazanja, i na dan 4. svibnja 1516. kip je u dva navrata proplakao u nazočnosti vjernika i svećenika.
U ukazanjima je Gospa poručila kako se može odvratiti predstojeću Božju kaznu, no stanovnici Nina su se oglušili i grad su između ostalog, Mlečani dva put zapalili i porušili 1570. te 1646. godine.
U Šibenskoj se katedrali na glavnom oltaru štuje slika Gospe od Plača. Ta se slika prethodno nalazila na gradskim zidinama gdje je 4. travnja 1635. godine proplakala, a na slici su se pojavile prave suze koje su s naslikana Gospina lica očito i opipljivo tekle iz Gospinih očiju, a tako je bilo i koji dan kasnije.
Tadašnji upravitelj biskupije don Ivan Zorić pokrenuo je službeni proces koji je zaključio da je riječ o čudu nakon toga slika je 8. svibnja 1636. godine svečano prenesena u katedralu gdje se ponovilo isto: s naslikana Gospina lice su tekle još obilnije. I tada je pokrenut proces koji je iznova utvrdio da je riječ o nadnaravnom događaju.
Vjernici su zaključili da su to upozorenja o nadolazećim Božjim kaznama. I doista, tri su zla pogodila Šibenik: 1645. godine Kandijski rat uslijed kojega su osmanlije opustošile okolicu grada, dvije godine potom (1647.) Mehmed Tekelija opsjedao je napadao grad dvadeset i šest dana, a Šibenčani su se tada utekli Gospi od Plača i spasili se njezinim zagovorom, vapeći joj neprestance.
Dvije godine nakon drugoga zla, došlo je i treće zlo: kuga (1649.) koja je pomorila osam i pol tisuća osoba, preživjelih je ostalo svega dvije do tri tisuće.
U Čiprovcu (Bugarska) se nalazila preslika slike Gospe Olovske, i na čiprovačkoj su se slici pojavile suze na Gospinu licu, prvi put 1669. godine prije paljenja Čiprovca, potom 1679. prije pokolja katolika u Bugarskoj. (…)
Zabilježeno je kako je u dva navrata (1650. i 1677.) proplakala Gospina slika na Klisu, kao i to da je Gospina slika koja se časti u svetištu Gospe na Hladima u Kaštel Sućurcu, više puta bila viđena tužna, sa suzom na oku.
Slične se pojave događaju i u naše doba.
Gipsani Gospin kip, kupljen u Međugorju proplakao je krvavim suzama u mjestu Civitavecchia blizu Rima. Prvi put se to dogodilo 2. veljače 1995. u kući obitelji Gregori gdje se to, u nazočnosti mnogih svjedoka, ponovilo još dvanaest puta. Zadnji četrnaesti put (14. ožujka 1995.) kip je proplakao u biskupovu domu i biskupovoj nazočnosti. U poruci je zatraženo da se više ne dopusti da gospa plače krv svojega Sina.
Drugi istovjetni kip koji je kardinal Deskur poklonio obitelji Gregori ispuštao je mirišljavo ulje. Oba su kipa razbijena da bi se ispitao i provjerio njihov sastav, no nije pronađeno ništa što bi moglo objasniti krv i ulje koje su vidjeli. Mjesni biskup Girolamo Grillo (1930.-2016.) ustanovio je dijecezansko povjerenstvo koje je potvrdilo vjerodostojnost događanja te je uzdigao mjesnu crkvu u svetište.
U samom Međugorju već se godinama svakodnevno odgađa slična pojava na brončanom kipu Uskrslog Krista visoku šest metara. Kip je postavljen 1998. no pojava je prvi put primijećena 2001. godine. Iz desne noge u predjelu potkoljenice svakodnevno cure kapi bistre tekućine. Stručna ispitivanja tih kapi pokazala su da je riječ o tekućini koja je po kemijskom sastavu istovjetna ljudskim suzama. Pojava se događa po svakom vremenu i temperaturu i nije razjašnjena do danas.
(Gospa i Hrvati) Josip Mužić Magnifikat.hr
