Molitva koju danas najčešće molimo nastala je uslijed velike pandemije u 14. stoljeću
Molitva koju danas najčešće molimo nastala je uslijed velike pandemije u 14. stoljeću Crna smrt, koja je opustošila svu Europu i uništila jednu trećinu njezina pučanstva, nagnala je vjernike da zazivaju Majku Gospodinovu kako bi ih zaštitila u vremenu kad su sadašnji trenutak i trenutak smrt bili gotovo jedno
Molitva Zdravo Marijo sastavljena je iz dvaju glavnih dijelova. Prvi dio odnosi se na njezino uznesenje, kada ju je anđeo Gabriel pozdravio riječima: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“ (Lk 1,28). Drugi dio molitve uzet je od pohoda, kada je Elizabeta Gospu pozdravila: „Blagoslovljena ti među ženama, i blagoslovljen plod utrobe tvoje“ (Luka 1,42).
Molitva je najprije bila poznata kao Pozdrav Blaženoj Djevici, te se sastojala samo od dvaju spojenih stihova. Međutim, tijekom kuge, koja je poznata još i kao crna smrt, molitva se dalje razvila, te je dodan drugi dio: „Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike sada i na času smrti naše.“, donosi Aleteia, a prenosi portal nedjelja.ba. Za ovo se vjeruje kako je nadodano tijekom pandemije kuge kao zaziv Blaženoj Djevici Mariji da štiti od fatalne bolesti.
Sluga Božji Fulton J. Sheen objašnjava ovaj izvornik u svojoj knjizi „Prva ljubav svijeta“: „Budući da hvata dva odlučujuća trenutka života: ‘sada’ i ‘na času smrti naše’, to sugerira spontani vapaj ljudi u velikoj nesreći. Crna smrt, koja je opustošila svu Europu i uništila jednu trećinu njezina pučanstva, nagnala je vjernike da zazivaju Majku Gospodinovu kako bi ih zaštitila u vremenu kad su sadašnji trenutak i trenutak smrt bili gotovo jedno.“
Stručnjak za marijansku pobožnost fr. Donald H. Calloway potvrđuje ovaj zaključak u svojoj knjizi „Prvaci krunice“. „Nakon ‘crne smrti’ druga polovica Zdravomarije počela se pojavljivati u brevijarima redovničkih zajednica, poglavito mercedarijanaca, kamaldoljana i franjevaca… Narodu 14. stoljeća u velikoj mjeri je bila potrebna ‘nadom ispunjena’ dimenzija druge polovice molitve Zdravomarijo.“ Molitva je poprimila različite oblike tijekom ovog tmurnog razdoblja u Europi, ali je službeno priznata nakon objave Katekizma Tridentskog sabora (1545. – 1563.), a cjelovita molitva uključena je u Rimski brevijar 1568. U vrijeme velikih patnji kršćani su se uvijek obraćali Bogu i svetima koji su mu najbliži, u nadi da će donijeti olakšanje svome narodu.
www.medjugorje-news.com/book.hr
