Odnosi između Bruxellesa s jedne i Varšave i Budimpešte s druge strane već su mjesecima zategnuti. Dužnosnici Europske unije usredotočeni su na reformu pravosuđa u Poljskoj i tamošnji zakon o medijskom vlasništvu, dok Mađarsku podlažu oštrim kritikama poglavito zbog izglasavanja zakona o zabrani promicanja LGBT sadržaja u školstvu. Europska Komisija već je poduzela pravne postupke protiv Mađarske na temelju ‘diskriminacije i povrede europskih vrijednosti’, piše Remix.
Kako stvari stoje, popisu omraženih mogla bi se pridružiti i Rumunjska. Naime, tamošnja desnica po uzoru na mađarske susjede razmatra donošenje određenih ograničenja kada je u pitanju promicanje životnog stila seksualnih manjina. Zakon na tom tragu ima veliku mogućnost izglasavanja u rumunjskom parlamentu.
U isto vrijeme, ne može se reći da su prava seksualnih manjina dominantna tema u rumunjskoj javnosti. Ona još uvijek ostaju na marginama javnog interesa.
Tijekom referendumske inicijative 2018. kada se u Rumunjskoj htjelo spriječiti legalizaciju istospolnih brakova za ubuduće, građani su pokazali malenu izlaznost na glasanje, unatoč snažnoj potpori od strane Pravoslavne Crkve. Na birališta je izišla tek petina glasača.
Usprkos tomu, koalicija desnih političkih opcija smatra da je regulacija LGBT propagande od iznimne važnosti za rumunjsko društvo. Poput svojih mađarskih kolega, i oni smatraju da je mladima na tom polju potrebna posebna zaštita.
Rumunjska, kao i njoj susjedna Bugarska, već godinama vodi bitku s izrazito visokim razinama korupcije. Obje ove istočnoeuropske zemlje redovito zauzimaju nezvidne pozicije na europskim listama o korupciji, a Bruxelles ih redovito kritizira na račun krađe europskog novca. Međutim, oštre kritike upućene Rumunjskoj i Bugarskoj nisu ništa u usporedbi s mjerama koje se EU sprema poduzeti prema Poljskoj i Mađarskoj isključivo na temelju zakona koje nisu po volji čelnicima Unije.
Ako Rumunjska izglasa zakon o problemima LGBT propagande, to bi se moglo promijeniti.
Bivši predsjednički savjetnik za nacionalne manjine, Peter Eckstein-Kovacs kazao je kako bi restriktivni potezi prema seksualnim manjinama mogli preusmjeriti proeuropsku Rumunjsku u jedan antieuropski i prokremljski savez.
Planirani zakon pokazuje kako je rumunjska politika bliska susjednoj Mađarskoj.
Osim što ga podupiru stranke desnice, zakon uživa podršku i Demokratskog saveza Mađara u Rumunjskoj, koji podržava i mađarski rederendum o zaštiti djece, promaknut od strane mađarskog premijera Viktora Orbana. Taj bi referendum trebao potvrditi već izglasani zakon.
Mađari će na referendumu biti upitani podržavaju li poučavanje o seksualnoj orijentaciji u školama bez roditeljskog dopuštenja ili bi praksa promjene spola trebala biti promicana djeci u školama. “Budućnost naše djece je u opasnosti i zato ne smijemo popustiti”, kazao je u Bruxellesu mađarski premijer Viktor Orban.
Budući da Mađari imaju pravo glasati i izvan svoje zemlje, veliku će ulogu u referendumu imati i više od milijun pripadnika mađarske nacionalne manjine u rumunjskoj Transilvaniji.
Rumunji su pak krajem prošle godine pokazali iznimno malenu izlaznost da parlamentarnim izborima. Liberali koji su zauzeli drugo mjesto, na kraju su preuzeli kontrolu vlasti. Čini se da je politika Rumunjima sve manje važna, sok se svakodnevno hvataju u koštac sa strahovanjem od Covida-19 i padom susljednim padom životnog standarda. Mnogi jednostavno ne vjeruju političarima u toj zemlji.
Isto tako, prava seksualnih manjina ostaju marginalna tema u rumunjskom javnom diskursu, što iznimno smeta dužnosnicima Europske unije koji su LGBT prava – uz druge identitetske politike – postavili kao fokus društvenog rasta. Premda postoje određeni znakovi da raste tolerancija prema LGBT populaciji, Rumunjska i dalje ostaje konzervatvna zemlja. Tako je nedavno provedena anketa u toj zemlji pokazala kako je tri četvrtine ispitanika izjavilo da ne vjeruje LGBT populaciji, dok ih 59 posto ne bi htjelo u rodbini.
