Biskupska konferencija Francuske objavila je podatke vezane uz ovogodišnje mladomisnike: 88 novih svećenika u 2023. godini, u usporedbi sa 130 u 2021. godini. U priopćenju francuskih biskupa lako se prepoznaje pad koji je „dio kontinuiranog trenda pada zvanja unutar Crkve, koji promatramo već dvadeset godina, a što su dokumentirali mnogi sociolozi religija“.
Od 2000. do 2010. zaređeno je stotinjak dijecezanskih svećenika godišnje. Ove godine ih je samo 52, a tome se pridodaje još 36 redovnika. No, unatoč tom doprinosu, ukupna brojka od 88 novih svećenika doista je pad bez presedana.
Zanimljivo je usporediti podatke iz prošlog stoljeća, 1961. godine tromjesečni časopis Nacionalnog centra za zvanja naslovio je tada jedan od svojih brojeva: „Najozbiljnija kriza u sto pedeset godina!” Doista, od 1951. do 1960. broj ređenja dijecezanskih svećenika dramatično je opao. Broj ređenika u Francuskoj je pao s 1028 na 595 godišnje.
U „Le Figarou“ je 22. lipnja Jean-Marie Guénois komentirao posebno zabrinjavajuće brojke za ovu godinu: „Ako se ovaj trend potvrdi, onda će broj ređenja dijecezanskih svećenika pasti za 50% u dva desetljeća. Zvuči jako loše, čak i ako treba čekati potvrdu održivosti takve projekcije. No, projekcija je vjerojatna jer su upisi u bogosloviju sve rjeđi“.
„Nedavno su zatvorena važna sjemeništa u Lilleu i Bordeauxu. Potrebno je sedam godina formacije prije ređenja bogoslova, uz stopu gubitka jednog od dva kandidata, što počinje mnoge zabrinjavati. Naime, Pariška nadbiskupija počinje strahovati: u rujnu 2022. godine samo su četiri kandidata ušla u prvu godinu bogoslovije. A samo pet svećenika bilo je zaređeno 24. lipnja u crkvi Saint-Sulpice u Parizu. Prošle godine bilo ih je deset, a pretprošle godine bilo ih je dvanaest“.
I da preciziramo: „Ova kriza zvanja nije samo pojava u Francuskoj, nego i u Europi. Također je vrlo vidljiva u Poljskoj, ali i u Italiji, što počinje zabrinjavati Vatikan. Sjeverna Amerika nije pošteđena, kao ni Južna Amerika“.
U Švicarskoj je Institut za pastoralnu sociologiju (IPS) također iznio šokantne podatke: „Od 1950. godine broj dijecezanskih svećenika s prebivalištem u Švicarskoj smanjen je za polovicu, smanjio se za jednu četvrtinu od prijelazu u ovo stoljeće, a razlike među biskupijama su primjetne“.
„Opadanje je osobito izraženo u biskupijama St. Gall, Basel, Sion i Lausanne-Geneva-Fribourg, dok je manje izražen u biskupijama Chur i Lugano, osobito tijekom posljednja dva desetljeća. Godine 1950. godine švicarske biskupije brojile su 2986 svećenika, a 2022. godine brojile su 1.294 svećenika“.
Prema procjeni Instituta za pastoralnu sociologiju „broj dijecezanskih svećenika i dalje će se nastaviti smanjivati, ali uz značajne razlike. Godine 2029. u švicarskim biskupijama ne bi trebalo biti više od devetsto svećenika, dakle za trećinu manje nego danas. Dvije biskupije Basel i St. Gall pretrpjet će pad veći od prosjeka, kao što je već bio slučaj u prošlim desetljećima, zbog značajnog starenja svećenika i nedostatka novih mladomisnika“.
Ovaj vrtoglavi pad broja klerika dovodi do zloporaba koje nadolazeća Sinoda o sinodalnosti vrlo vjerojatno neće razmatrati i analizirati.
Kako bi nadoknadili nedostatak svećenika u Švicarskoj, bez oklijevanja će tražiti ređenje oženjenih muškaraca i žena. U „La Nuova Bussola Quotidiana“, objavljenom 16. lipnja 2023., Luisella Scrosati primjećuje da je u kantonu Basel sada uobičajeno da laici vrše svećeničke dužnosti: oni propovijedaju; predvode liturgiju Riječi koja potpuno zamjenjuje misu; te krste i vjenčavaju.
Suočena s takvim zlouporabama, udruga vjernika „Vera Fides“, predvođena novinarom Davorom Novakovićem, uputila je dubiu (sumnju) Dikasteriju za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, kojem predsjeda ukidatelj tridentske mise, kardinal Arthur Roche. Ovu dubiu vjerojatno očekuje ista sudbina kao i dubiu iz 2016. godine koju su četvorica kardinala uputila papi Franji, vezano uz Apostolsku pobudnicu „Amoris laetitia“ kojom se dopuštala pričest, od slučaja do slučaja, za rastavljene i ponovno civilno vjenčane laike. Dvojica pošiljatelja su u međuvremenu umrla, a dvojica preživjelih još uvijek čekaju rimski odgovor.
Unatoč svemu, potpisnici ove dubije pisali su Dikasteriju za bogoštovlje da zlouporabe nisu povremene, da su postale ne samo pravilo, već posve institucionalizirani sustav: „Teologe laike biskupi postavljaju za upravitelje župa, što nije u skladu s kanonskim pravom. To im daje mogućnost propovijedati u župama tijekom mise ili potpunog ukinuća sv. mise, zamijenivši je liturgijama Riječi“.
I nastavlja: „Biskupije koje su najviše pogođene ovim fenomenom su one u Baselu, Churu i St. Gallu, čiji je model preuzeo čak i njemački Sinodalni put, gdje se trenutno raspravlja o zahtjevima koji se u biskupiji Basel primjenjuju već deset godina”.
U Baselu teolozi laici propovijedaju, krste i predvode blagoslove istospolnih parova, stoga je na posljedice svega ovog podsjetila organizacija „Vera Fides“: „Sve je to dovelo do golemog gubitka vjere u ovoj biskupiji i mnogi su vjernici napustili Crkvu“. Gotovo polovica župa u biskupiji Basel više nema nedjeljne mise, nego samo liturgiju Riječi s podjelom pričesti.
Ova stvarnost može se i ignorirati, kao što je to učinjenu u članku u „La Croix“ 30. lipnja 2023. i predstaviti reakciju svećenika i vjernika privrženih tradiciji kao borbu u zadnjim redovima, ali ta stvarnost ipak postoji i dalje.
