Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine posljednjih god ina poprimilo je apokaliptične razmjere a s obzirom da državne institucije nikada do sada nisu prezentirale bilo kakve službene brojke o pravim razmjerima demografske katastrofe može se samo nagađati. Naravno, uz iseljavanje ogroman je problem i prirodni priraštaj koje je već više od desetljeća svake godine u ‘debelom’ minusu.
Na taj način vjerojatno se već danas po broju stanovnika pali ispod tri milijuna stanovnika a ukoliko se ovaj tempo nastavi na milijun stanovnika mogli bi pasti puno prije 2100. godine kako govori jedna UN-ova prognoza. Svih ovih godina u BiH imamo još jednu konstantu – vlasti niti znaju niti žele početi rješavati ovaj problem a brojni analitičari smatraju kako vladajućih oligarhijama ovakva situacija zapravo i odgovara jer se na neki način rješavaju mladih i obrazovnih ljudi koji ne žele biti profesionalni podizači ruku i klimači glavom. Sve to je siguran put da BiH polako ali sigurno postaje zemlja staraca i uhljeba.
Različiti podaci
Službeni podaci Eurostata pokazuju kako je BiH je za devet godina ostala bez 219.969 građana jer ih je toliko dobilo dozvolu za boravak u EU. Samo u 2018.godini 53.520 državljana naše zemlje prvi put je dobilo boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja članica EU.
Najveći broj boravišnih dozvola bh. državljanima izdala je Njemačka 16.523, potom Slovenija 15.714, dok je na trećem mjestu Hrvatska, koja je državljanima BiH izdala 12.996 boravišnih dozvola. Ovim podacima dodajmo kako ih je tijekom 2019. dozvole u EU dobilo 39.481 (podaci bez Njemačke i Švedske) što znači samo u posljednje dvije godine oko 100 tisuća njih je otišlo u zelje EU. Naravno, bh. žitelji sa hrvatskim dokumentima su samom tom činjenicom žitelji Unije pa im ne trebaju dozvole što znači da je iseljavanje bilo još i veće. Uz to, jasno je da dobar dio naših građana ide i u zemlje van EU.
Neki podaci ukazuju kako je broj onih koji su BiH napustili od 2013. veći od 53 tisuća što i ne treba posebno komentirati.
Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, za Dnevni list kaže da u sedam godina koliko oni prate podatke zemlju je napustilo više od 256 tisuća stanovnika. Dodaje kako su oni svoju evidenciju vodili po mjesnim zajednicama te su obuhvaćeni gotovo svi gradovi u BiH.
Maćehinski odnos države
– Gledamo po entitetima, gotovo je podjednak broj onih koji su iselili iz Federacije i Republike Srpske. Imalo smo namjeru raditi i socijalnu kartu po određenim općinama u BiH i onda smo usput vidjeli da te ljude koje smo tražili nismo našli u njihovim domovima nego su otišli iz zemlje, kaže Zukić.
Tu se radi o povratnicima i raseljenim osobama a smanjio se broj onih koji su živjeli u kolektivnim centrima bez obzira što je BiH uzela i kredit kako bi se ti ljudi uselili u novosagrađene kuće ili stanove. Međutim, oni više nisu željeli više čekati. Razlozi za odlazak su različiti ali ekonomska pitanja su ona koja prevladavaju.
– Ekonomska situacija je zajednička za većinu, posebno za povratnike koji jako teško dolaze do raznog mjesta, navodi Zukić.
Naglašava kako su mnogi sve prodali u BiH i otišli u inozemstvo a to su radili kako se ranije puno plaćao odlazak u inozemstvo. Sada to, posebno mladi i obrazovani ljudi ostvaruju mnogo lakše.
– Maćehinski odnos države najbolje se vidi iz činjenice da je BiH u svom proračunu uvela stavku ‘prihodi od ispisivanja iz državljanstva’. Svaki naš žitelj koji je otišao u zemlje u kojima nije mogao boraviti a da se nije isisao iz bh. državljanstva morao je ranije plaćati oko 700 maraka a sada oko 1.600, 1.700 maraka. Treba kazati kako je preko 70 tisuća žitelja ispisano iz državljanstva, ogorčena je Zukić.
Užasna je i činjenica, kako nastavlja, i nezainteresiranost države za vlastite žitelja kao i one koji su otišli s kojima nisu uspostavili nikakav kontakt i suradnju. Zaključno, i ona kaže kako je velika razlika između onih koji fizički žive u BiH i onih koji ‘papirnato’ žive u zemlji s obzirom da mnoge države u koje idu naši ljudi dopuštaju dvojno državljanstvo.
Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, potvrdio je kako se u ranijim analizama predviđalo da će BiH na godišnjoj razini ostajati bez 20 tisuća ljudi godišnje iz BiH, po sadašnjim trendovima već možemo razmišljati o nekih 50 tisuća ljudi godišnje. Jasno je kako će pandemija koronavirusa bar nakratko ipak zaustaviti iseljavanje jer sve zemlje Europe i svijeta muku muče s oporavkom ekonomije. Ali, jasno je kako će Njemačka ili Austrija mnogo prije krenuti u oporavak od BiH pa vjerojatno nećemo čekati puno da opet budu puni autobus ili zrakoplovi naših žitelja koji u rukama drže karte u jednom smjeru.
