Svi sveti – svetkovina nebeske Crkve
Današnja svetkovina Svih svetih ima posebno značenje za vjernike jer je zapovijedani blagdan i dan zajedništva zemaljske i nebeske Crkve. Crkva na putu slavi Crkvu koja se već nalazi u trijumfu, u konačnoj nebeskoj slavi. Kako nam imenima ne mogu biti poznati svi koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila današnji dan kada zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Ti odabranici su slika Božja, postavljeni nama za primjer.
Svetkovina Svih svetih svoje početke ima u 4. stoljeću, kada je Crkva na Istoku blagdan svih mučenika slavila na prvu nedjelju po Duhovima. U 6. stoljeću taj se blagdan počeo slaviti i u Rimu, a kasnije ga je papa Bonifacije IV. premjestio na 13. svibnja. Na taj je dan poganski hram Panteon, posvećen svim bogovima, pretvoren u crkvu posvećenu Bogorodici i svim mučenicima. Mnogi znaju reći kako je taj poganski hram zapravo postao prva crkva posvećena Svim svetima. Papa Grgur IV. premjestio je 835. godine slavlje ovoga blagdana na današnji dan. Razlog tome je bila žetva i berba, nakon koje se lakše osiguravalo hranu i piće za mnoštvo hodočasnika koji bi tom prigodom došli u Rim.
Današnja svetkovina Svih svetih jednako se veličanstveno slavi i u Zapadnoj i u Istočnoj Crkvi. Uz svetkovinu Svih Svetih i Dušni dan, koji Crkva slavi sutra, može se dobiti potpuni oprost za duše u čistilištu. Potrebno je otići na ispovijed, na misi se pričestiti, na nakanu Svetoga Oca izmoliti Oče naš i Vjerovanje te posjetiti groblje.
Zbog pandemije Apostolska je pokorničarna ove je godine, po nalogu Svetoga Oca, iznimno dopustila da to može biti i nekih drugih osam dana u mjesecu studenom, te da ti dani čak mogu biti neovisni jedan o drugom. Osobe koje zbog starosti i bolesti ne mogu posjetiti groblje, oprost mogu zadobiti ako se potpuno odreknu grijeha i imaju čvrstu nakanu što prije ispuniti uobičajene uvjete vezane uz oprost.
