Svetište Majke Božje Trsatske –čudesni hrvatski Nazaret
Početak štovanja Majke Božje Trsatske seže u 1291. godinu kada je na tom mjestu čudesno osvanula kućica iz Nazareta u kojoj je nekada živjela Isusova majka.
Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je nazaretska kućica Svete obitelji. U toj kućici je nekoć Arkanđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti po Duhu Svetomu. Predaja kaže da je Sveta kućica bila sazdana od crvenkastog kamena, da nije imala temelj, pod i strop, dok su joj crveni krov krasile posute zvijezde. Na Trsatu, na mjestu današnje bazilike, nalazila se 10. prosinca 1294. g., kada je “na krilima anđela odletjela” u talijanski gradić Loreto kod Ancone, gdje je i danas.
Dolazak Svete kućice iz Nazareta u Trsat dogodio se po predaji 1291. g., u vrijeme vladavine kneza Nikole I. Frankopana, doživljen je kao znak Božje milosti. Mnogi vjernici su stoga počeli pohađati Trsat. Stizali su i brojni bolesnici, pošto se steklo uvjerenje da je tadašnji trsatski župnik Aleksandar, teško bolestan, ozdravio vidjevši nazaretsku kućicu.
Trsatske vladar Nikola I. Frankopan odlučio je stoga uputiti poslanstvo u Svetu Zemlju kako bi razjasnio čudesni dolazak Svete kućice. U poslanstvu je bio i župnik Aleksandar, koji je o putovanju i svojim saznanjima napisao izvještaj poznat pod nazivom “Medvedgradske uspomene”. Taj rukopis, na žalost, nije sačuvan u izvorniku, jer je izgorio u požaru samostana 1629. g.
Trsatsko svetište njeguje štovanje Blažene Djevice Marije već 700 godina. Predaja kaže da je nakon odlaska Svete nazaretske kućice s Trsata velika pobožnost hrvatskih vjernika duboko dojmila papu Urbana V. Stoga je on 1367.g., u zamjenu za Svetu kućicu poslao u Trsat sliku s likom Djevice Marije. Autorstvo slike papa Urban V. je pripisao sv. Luki. Hrvatski povjesničar umjetnosti Grga Gamulin dokazuje, suprotno tomu, kako u Hrvatskoj, Italiji i Belgiji postoji više slika, koje valja pripisati istom nepoznatom autoru. Njegova se majstorska ruka prepoznaje i na slici “Majke Milosti”. Tom djelu hodočasnici pripisuju veliku čudotvornu moć. Slika je okrunjena 8. rujna 1715. g.
Slika “Majke Milosti”, ima iznimno značenje u naraštaju čašćenja Djevice Marije na Trsatu. Dva pisma pape Martina V. potvrđuju ugled svetišta već u XV. st. Sveti Otac dopušta 1419. g. poseban oprost hodočasnicima koji su dolazili na trsatski brijeg.
Trsatsko svetište postupno je postalo središte koje okuplja vjernike u jednu obitelj. Mariju predstavlja kao čuvaricu te obitelji i majku koja vodi brigu o svim ljudima.
Zato je ona zaštitnica putnika, mornara, siromašnih i običnih ljudi koje biju nevolje života. Marija je učiteljica obiteljskih vrlina, miriteljica zavađenih, spremna uvijek podržati one koji praštaju i one koji mole za oproštenje.
