U subotu, 16. ožujka 2024. navršava se 90 godina od završetka izgradnje križa na Križevcu i slavlja prve sv. mise pod tim križem. Taj dan u 14 sati bit će organizirana molitva Križnog puta na Križevcu.
”Iako molimo u petak odlučili smo i taj dan obilježiti molitvom Križnog puta jer je to dan kada se slavila prva misa i završena je izgradnja križa na Križevcu. Time želimo i zahvaliti našim precima i fratrima koji su bili prije nas i koji su poticali narod da s takvim jednim gestama izraze svoju vjeru i da zalog te vjere ostave i budućim naraštajima koji dolaze. Izgradnja tog križa je bila providonosna za čitavu župi, odnosno možemo sada slobodno reći, za čitav svijet. Tada, u tim godinama sagraditi toliki križ u znak pobožnosti i zahvale Gospodinu za dar spasenja je uistinu bilo veliko i mi danas vidimo koliki su razmjeri tog poticaja bili”, kazao je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, ističući vjeru naših starih i naglašavajući kako im vjera bila ispred svega, piše Radio Mir Međugorje.
”Sve se nekako i vodilo po blagdanima, po molitvama, obredima… Prije se nije moglo dogoditi da se ispovijed, kao danas, ostavi za zadnji dan. Znalo se kada se ide na ispovijed, kada se moli u kući… Nije bilo nekih stvari koje bi stajale ispred Boga, ispred molitve… I taj križ upravo ocrtava toliku vjeru naroda, vjeru u Boga, da je Bog na prvom mjestu i da zazivaju njegov blagoslov… Zato i podižu križ tako visoko da blagoslovi čitavo mjesto, čitavo Brotnjo odnosno čitavu Hercegovinu, a danas i čitav svijet”, kazao je fra Zvonimir.
Tog 16. ožujka i prije devedeset godina brdo Šipovac je dobilo naziv Križevac i od tada se hodočasti na to brdo, a do danas je cijeli svijet čuo za Križevac,
Od dana odluke da se križ gradi, 21. siječnja 1934., prigodom Jubilarne godine našega spasa, koju je župljanima iznio tadašnji župnik fra Bernardin Smoljan, do dovršetka izgradnje protekla su samo 52 dana. Nacrt za Spomen križ izradio je ing. Šimun Boras iz Mostara, a izvedbu je usklađivao Ante Dugandžić – Redžo iz Međugorja.
Župnik je u svome izvješću, između ostaloga, napisao: “Na 16. ožujka u 9 sati pošla je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uzeše učešća: trećari pod zastavom bratovštine Imena Isusova s barjakom, školska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, molenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mnoštva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime Šipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu sv. Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj.”
Već sljedeće godine, 12. travnja, upriličena je pokornička procesija na Križevac i poslije nje slavljena sveta misa. U rujnu 1935. na Križevcu je upriličena i proslava Uzvišenja sv. Križa, sukladno odredbi mjesnoga biskupa fra Alojzija Mišića. Križevac je postao neizostavna hodočasnička postaja mnogih namjernika koji hodočaste u Međugorje, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju redovitu pobožnost Križnoga puta.
