Je li sv. Ivan Krstitelj bio rođen bez istočnoga grijeha? Odgovor je povezan s jednim velikim biblijskim događajem
Sveti Ivan Krstitelj zauzima posebno mjesto u povijesti spasenja. Crkva slavi njegovo rođenje, što je iznimno rijetko u liturgijskoj godini, a mnogi vjernici i teolozi kroz stoljeća povezivali su to s događajem Marijina pohoda Elizabeti. Upravo ondje, prema Lukinu evanđelju, dijete je zaigralo u Elizabetinoj utrobi, a ona se napunila Duha Svetoga.
Crkvena liturgija tijekom godine slavi samo tri rođenja: rođenje Isusa Krista, rođenje Blažene Djevice Marije i rođenje svetog Ivana Krstitelja. Mnogi smatraju da je jedan od razloga zbog kojih se slavi rođenje Ivana Krstitelja povezan s raširenim vjerovanjem da je Ivan rođen bez istočnoga grijeha.
No je li to doista tako?
Strogo govoreći, Crkva nikada nije u nekom službenom dokumentu ili izjavi proglasila da je sveti Ivan Krstitelj rođen bez istočnoga grijeha. S druge strane, Crkva ni ne odbacuje takvo mišljenje.
Razlog zbog kojega se među vjernicima razvilo takvo vjerovanje nalazi se u događaju pohoda Blažene Djevice Marije svetoj Elizabeti. Sveti Luka zapisuje: “Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga.” (Lk 1, 41)
Očišćen u majčinoj utrobi
Mnogi su teolozi tijekom stoljeća tumačili da ovaj događaj upućuje na to da je Ivan, iako začet s istočnim grijehom, bio očišćen u majčinoj utrobi te je zato rođen bez njega.
Katolička enciklopedija sažima taj argument ovako: budući da prisutnost bilo kakvoga grijeha nije spojiva s prebivanjem Duha Svetoga u duši, iz toga slijedi da je Ivan u tom trenutku bio očišćen od ljage istočnoga grijeha.
Neki teolozi taj događaj promatraju kao svojevrsno “krštenje”, po kojemu se, kako objašnjava Katekizam Katoličke Crkve, opraštaju svi grijesi: istočni grijeh, svi osobni grijesi, kao i sve kazne za grijeh.
Ipak, koliko god taj argument bio snažan, ne postoji obvezujući crkveni nauk koji bi ovu tvrdnju proglasio nužnim dijelom katoličke vjere. Moguće je da se to dogodilo, ali katolici nisu obvezni u to vjerovati. Vjerojatno ćemo puninu istine o tome znati tek kada jednoga dana susretnemo svetog Ivana Krstitelja i doznamo je li doista bio očišćen od istočnoga grijeha još u utrobi svoje majke.
No kakva god bila stvarnost toga događaja, to svetog Ivana Krstitelja ne stavlja na istu razinu s Blaženom Djevicom Marijom.
Papa Pio IX. u dogmatskoj je izjavi potvrdio da je Blažena Djevica Marija, od prvoga trenutka svoga začeća, posebnom milošću i povlasticom svemogućega Boga, u vidu zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskoga roda, bila očuvana slobodnom od svake ljage istočnoga grijeha. To je nauk koji je Bog objavio i zato ga svi vjernici trebaju čvrsto i postojano vjerovati.
Isus Krist i Blažena Djevica Marija ostaju jedine dvije osobe koje su začete bez ljage istočnoga grijeha.
