„ZAPAD JE IZGUBIO VJERU JER JE IZGUBIO RAZUM“: Kardinal Müller uputio ozbiljno upozorenje Europi
Kardinal Gerhard Ludwig Müller upozorio je da Zapad prolazi kroz, kako je rekao, „krizu identiteta bez presedana“. Govoreći na skupu u Asizu, povezao je slabljenje kršćanske vjere sa širim promjenama u zapadnim društvima te se osvrnuo na posthumanizam, odnos kršćanstva i islama i misionarsko poslanje Crkve. Prema Müllerovu viđenju, odgovor na sadašnju krizu nije ni relativizam ni fundamentalizam, nego ponovno usmjerenje na Isusa Krista.
Zapad proživljava duboku krizu identiteta jer se udaljava od svojih kršćanskih korijena, smatra kardinal Gerhard Ludwig Müller. Prefekt emeritus Kongregacije za nauk vjere upozorio je da se „unutarnji otpad Zapada od vjere“ podudara sa „snažnim širenjem islama“. Prema riječima kardinala, odgovor na taj proces ne može biti ni relativizam ni fundamentalizam; rješenje mora ležati u povratku Kristu i misionarskome karakteru kršćanstva. Kardinal Müller je iznio te argumente u govoru na konferenciji „Tavole di Assisi 2026.“, održanoj u Asizu 5. i 6. rujna. Tekst govora bavi se temama poput sekularizacije Zapada, odnosa kršćana i muslimana te važnosti poslanja Crkve, izvijestila je poljska katolička novinska agencija KAI, pozivajući se na izvještaj objavljen u britanskome Catholic Heraldu.
Unutarnji otpad Zapada od vjere
Prema riječima njemačkoga kardinala, Zapad proživljava „krizu identiteta bez presedana“. Istaknuo je da se ta kriza ne može pripisati isključivo vanjskim prijetnjama. „Kršćanskomu Zapadu ne prijete samo vanjske sile, već ga iznutra nagriza otpad od vjere“, objasnio je. Ukazao je na uspon posthumanizma koji je opisao kao „nihilističku ideologiju“. Prema njegovu mišljenju, pokušaj oslobađanja čovječanstva od Boga naposljetku dovodi do narušavanja same ljudske naravi. Ljude se svodi na „materiju kojom se može manipulirati“ i na „algoritam među algoritmima“ umjesto da ih se promatra kao sliku Božju. Taj je proces popraćen „snažnim širenjem islama“ u vrijeme kada zapadna društva napuštaju vjerska uvjerenja koja su stoljećima oblikovala europsku kulturu.
Muslimani ne poštuju slabo kršćanstvo
Kardinal Müller istaknuo je da se islam – za razliku od sekulariziranoga Zapada – ne srami ni Boga ni transcendencije. Pritom je napomenuo da kršćanstvo i islam imaju radikalno različita stajališta o objavi i ljudskoj naravi. „Muslimani ne poštuju slabo kršćanstvo koje se srami križa i svodi se na dobrotvornu organizaciju ili čuvara okoliša. Oni poštuju one koji vjeruju“, izjavio je. Prema riječima kardinala, duhovna praznina Zapada može učiniti da islam nekima izgleda poput „čvrste stijene“, osobito u svjetlu pokušaja redefiniranja ljudske naravi, braka, života i smrti. Ipak, kardinal Müller odbacio je zamisao da bi islam mogao biti odgovor na krizu Zapada. „Odgovor na nihilizam nije fundamentalizam, već Krist, utjelovljeni Logos“, naglasio je.
Sveti Franjo i sultan: više od pukoga dijaloga
Tijekom konferencije velika je pozornost posvećena susretu svetoga Franje Asiškog i sultana al-Malika al-Kamila za vrijeme Petoga križarskog rata. Bivši pročelnik Kongregacije za nauk vjere kritizirao je tumačenja koja taj događaj prikazuju prvenstveno kao preteču suvremenoga međureligijskog dijaloga i pacifizma. Prema njegovu mišljenju, takav pristup zanemaruje temeljnu dimenziju poslanja toga sveca. „Sentimentalna i relativistička struja prikazuje svetoga Franju kao preteču modernoga sinkretizma – kao proroka pacifističkoga dijaloga koji je sam sebi svrha, u kojemu se sve religije smatraju jednakima, a nijedna ne posjeduje istinu“, objasnio je kardinal. Takvo je tumačenje nazvao „povijesnim i teološkim iskrivljavanjem“. Istaknuo je da Franjo nije otišao sultanu radi diplomatskih pregovora, već iz „ljubavi prema dušama“ i uvjerenja u spasiteljsko poslanje Isusa Krista.
Dijalog bez nijekanja vjere
Kardinal Müller naglasio je da autentičan međureligijski dijalog ne znači odricanje od vlastitoga identiteta. „Autentičan međureligijski dijalog koji poštuje ljudsko dostojanstvo ne može se temeljiti na nijekanju vlastitoga identiteta”, rekao je. Prema njegovu mišljenju, stav svetoga Franje pokazuje da je poštovanje prema pripadnicima drugih religija spojivo s jasnim ispovijedanjem vlastite vjere. Stoga je kardinal pozvao na ponovno otkrivanje misionarske dimenzije kršćanstva. Po njegovu mišljenju, to danas nije „samo ispravno, već i prijeko potrebno“.
Zapad je izgubio vjeru jer je izgubio razum
Bivši pročelnik Kongregacije za nauk vjere povezao je sekularizaciju s krizom zapadnoga poimanja ljudske osobe. „Zapad je izgubio vjeru jer je izgubio razum“, primijetio je. Smatra da je udaljavanje od kršćanstva popraćeno preispitivanjem temeljnih istina o ljudskoj naravi. Usred duhovne praznine, religije koje nude jasne odgovore i čvrsta uvjerenja mogu djelovati privlačno. Ipak, njemački je kardinal upozorio da se rješenje ne smije tražiti u fundamentalizmu. Naglasio je da alternativa nihilizmu mora biti vjera ukorijenjena u Kristu i u skladu s razumom. „Zapad će se zaštititi od posthumanizma i izbjeći da ga druge religije apsorbiraju ako se ponovno usredotoči na Krista.“
Nema spasenja izvan Isusa Krista
U završnome dijelu svoga govora kardinal Müller pozvao je kršćane da otvoreno naviještaju Krista i jedinstvenost kršćanskoga spasenja. Prema njegovu mišljenju, odgovor i na zapadni nihilizam i na širenje drugih religija ne može ležati u ublažavanju zahtjeva vjere. Crkva mora ponovno postati svjesna svoga poslanja i vratiti Krista u središte svoje poruke. U tome je kontekstu kardinal ponovno istaknuo načelo da „nema spasenja izvan Isusa Krista“. Njegov je poziv bio upućen prvenstveno samim kršćanima, kao i Europi, koja se – prema njegovoj procjeni – sve više udaljava od svojih kršćanskih korijena. „Tek kada Zapad ponovno stavi Boga u središte, čovjek će ponovno postati istinski čovjek“, zaključio je.
ktabkbih
