Hrvatska i sezonski radnici iz regije
U Hrvatskoj je 160 tisuća nezaposlenih, a njih oko 30 tisuća ostalo je bez posla zbog pandemije..
Mnoge europske zemlje u ovo vrijeme potiču zapošljavanje onih koji su ostali bez posla upravo u poljoprivredi. Može li i Hrvatska tako?
Prije nekoliko dana Vlado Krauthaker posadio je novi vinograd. Većinu poslova odradio je strojem, međutim za plijevljenje vinograda trebaju radnici. Do pravih je, kaže, u Slavoniji teško doći.
Najviše radne snage ovih dana treba uzgajivačima jagoda. Počinje sezona pa Bartolovići iz Alilovaca ne staju s poslom, u berbi su od ranoga jutra. Dobrog bi radnika, kaže Višnja Bartolović – platili zlatom. Poslovi u poljoprivredi su među najslabije plaćenima. Radne je snage sve manje pa ne čudi da nadnice rastu.
– Mi imamo određeno za 2020. godinu da bi minimalna nadnica za rad u poljoprivredi bila 93 kune. Evo, svjedočimo da se te dnevnice posljednjih dana plaćaju od 300 do 350 kuna, tvrdi nezavisna konzultantica Zvjezdana Blažić.
Francuzi zaposlili 250 tisuća ljudi putem aplikacije
U Francuskoj je nakon izbijanja krize jedna start-up tvrtka osmislila aplikaciju za zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi. Poslodavci traže radnike, traktoriste, berače, radnike u vinariji ili na peradarskoj farmi. Odaziv je golem.
Namjera je jasna, više zaposlenih više troši i posredno smanjuje teret krize. Samo na ovaj način u Francuskoj se zaposlilo 250 tisuća ljudi. I što je važno, svi zaposleni na taj način ne gube prava s burze niti bilo koja druga socijalna prava.
Sezonski rad – uz prava s burze
Ne gube ih ni u Hrvatskoj, tvrde u Ministarstvu rada. No, slabo je zanimanje za rad u poljoprivredi, na sezonskim poslovima je od ožujka zaposleno samo 4 tisuće radnika s burze.
– Što je najbitnije, oni rade preko takozvanih vaučera, odnosno vrijednosnih kupona. To je poticaj nezaposlenima i umirovljenicima da mogu raditi u poljoprivredi kao sezonski radnici, a da pritom ne gube nikakva prava, tvrdi državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Dragan Jelić.
S pravima ili bez njih, i ono malo preostalih radnika teško ćemo zadržati u Hrvatskoj. Samo Njemačka, primjerice, traži 300 tisuća sezonaca za rad u poljoprivredi. Uz mnogo bolje uvjete rada i veće nadnice, dakako.
