Hoće li Međugorje biti priznato? Komentari kardinala Fernándeza
Prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernándeza govorio je o tome kako će nove norme pomoći u donošenju odluke u vezi s kontroverznim marijanskim svetištem i budućim tvrdnjama o ukazanjima.
Kardinal Victor Manuel Fernández vjeruje da će nove norme o ukazanjima, koje je 17. svibnja 2024. objavio Dikasterij za nauk vjere, pomoći u presuđivanju u slučaju kontroverznog marijanskog svetišta Međugorja u Bosni i Hercegovini. Na tiskovnoj konferenciji u Vatikanu kardinal je objasnio razloge koji stoje iza odluke DNV da izradi ovaj dokument.
Odgovarajući na pitanja novinara, kardinal se osvrnuo na slučaj međugorskog svetišta, mjesta navodnih marijanskih ukazanja od 80-ih godina prošlog stoljeća. Vatikan je 2010. pokrenuo istražno povjerenstvo, a 2018. papa Franjo imenovao je “apostolskog vizitatora” da nadgleda pobožnosti i hodočašća. Međutim, Sveta Stolica za sada ukazanja nije službeno priznala.
Nove norme olakšat će razborito zaključivanje
“Još nema zaključka, ali s ovim normama mislimo da će biti lakše ići naprijed i doći do […] razboritog zaključka”, rekao je kardinal Fernández. Pojasnio je da će Dikasterij proučiti slučaj u svjetlu ovih novih normi, koje preciziraju šest mogućih zaključaka do kojih se može doći prilikom donošenja presude o predmetnim pojavama. “No čak i ako pretpostavimo da postoji nihil obstat [u kojem slučaju Crkva priznaje da pobožnost ne predstavlja nikakav rizik, napomena urednika], možda ćemo morati pojasniti da se određene pojedinosti ne smiju uzimati ozbiljno”, pojasnio je argentinski prelat. Dodao je: “Ako se dobro sjećam, Gospa je tamo davala naredbe o rasporedu, mjestu, što bi biskup trebao učiniti… ovo treba razjasniti.”
“Neka se pojava u startu može smatrati dobrom, a ne opasnom, a onda predstavlja problem u razvoju”, pojasnio je dalje župan, uvjeravajući da će novi standardi omogućiti evaluaciju “drugih slučajeva koji su prisutni dugi niz godina u dikasteriju.”
Vidilac nije svetac
Kardinal Fernández osvrnuo se na druga dva mjesta kontroverznih ukazanja: Gospu svih naroda u Amsterdamu i Gospu od Trevignano Romano blizu Rima. Iako oba slučaja nastavljaju privlačiti hodočasnike unatoč deklaraciji o “nenadnaravnom” iz Rima, prefekt je naznačio da će se situacija pratiti s oprezom. “Vrlo ekstremna odluka” bila bi ekskomunikacija. Također je spomenuo da je ekskomunikacija za raskol bila sankcija rezervirana za njegov dikasterij, piše Aleteia.
Obraćajući se novinarima, kardinal Fernández također je naglasio da vidilac ukazanja ne mora nužno biti proglašen svetim. “Uopće se ne kaže da je on ili ona svetac”, rekao je, objašnjavajući da se Crkva malo izjašnjava o nadnaravnim pojavama, djelomično kako bi izbjegla ovu zabunu. “Vidjec danas može biti dobra osoba, a sutra može sve. Slobodan je i slab kao i svi ostali”, dodao je.
Stariji fenomeni, poput onih koji stoje iza dugotrajnih svetišta, neće se razmatrati prema novim standardima. Sve dok se ne pokažu nikakvi problemi i mjesni biskup ne želi napraviti novu procjenu, ti se slučajevi neće ponovno ispitivati, rekao je kardinal Fernández. Kardinal je također objasnio da je teško procijeniti ukupan broj slučajeva, s obzirom na to da “mnogi slučajevi nisu stigli do dikasterija, već su se rješavali lokalno”. Iako Crkva želi biti “razborita”, to ne znači “ne vjerovati u ništa”, rekao je prefekt, navodeći osobnu pobožnost Ivana Pavla II. milosrdnom Isusu koju je opisala vidjelica sveta Faustina Kowalska ili prijateljstvo teologa Hansa Ursa von Balthasara s mistikom Adrienne von Speyr.
“S jedne strane je razboritost, s druge je opasnost od gašenja Duha koji djeluje tako slobodno, izvan naših obrazaca”, rekao je prelat. U prošlosti je “biskup bio prepušten sam sebi” Nagovještavajući kulturološki pomak u načinu na koji se u Katoličkoj crkvi postupa s nadnaravnim pojavama, argentinski kardinal ispričao je kako je do sada Rim sudjelovao s biskupima u nadziranju takvih stvari, ali je pazio da se nikada ne pojavi javno u odlukama koje su uručene. dolje na razini biskupije. Dikasterij je “ponekad dopustio biskupu da da izjavu, ili čak naredio biskupu da da izjavu, ali mu je zabranio da imenuje [vatikanski] dikasterij”, otkrio je kardinal. Nastavio je citirati upute poslane biskupima, poput: “Ne smijete imenovati dikasterij”. Na kraju je “biskup ostao pomalo sam da se suoči s posljedicama odluke”, priznao je kardinal.
Citirajući iz bilješke, argentinski prelat objasnio je da će od sada biskup morati “jasno dati” vjernicima prosudbu koju je dikasterij donio o dotičnom fenomenu.
