G. Vasilj: Država treba stimulirati otkup viška vina, primijeniti rješenja iz Hrvatske
Do početka berbe grožđa ostalo je pedesetak dana, a hercegovački vinari u potpunoj neizvjesnosti očekuju jesen.
Zbog pandemije koronavirusa dramatično je pala prodaja i izvoz vina, kapaciteti vinarija popunjeni su prošlogodišnjim vinom i upitna je isplativost jesenske berbe.
Domaće tržište je narušeno zabranom rada ugostiteljskih objekata u ožujku, travnju i svibnju, uslijed čega je došlo do ozbiljnog pada prodaje, a što se tiče izvoza, prema preliminarnim procjenama Federalnog ministarstva poljoprivrede, on je za 60 posto manji u odnosu na isti period prošle godine.
-Korona je ugrozila sve, a posebno nas vinare. Restorani nisu radili, hoteli nisu radili, bačve su pune i ja u svom vinogradu gledam grožđe, koje je izvrsne kvalitete, i ne znam što s njim – kaže u razgovoru za Fenu vlasnik vinarije AG Carska vina Međugorje i prijašnji predsjednik Udruge vinara i vinogradara “Hercegovina” Grgo Vasilj.
Vasilj ističe kako se trenutno samo priča o bolesti covid-19 ali, kako kaže, živjeti se mora.
-Nama je prodaja pala nekih 80 posto i to je ogroman problem. Resorna ministarstva morala bi se pozabaviti ovim problemom, jer mora se živjeti. Ne možemo se zatvoriti u kuću i čekati što će se dogoditi. Ako nema proizvodnje i prodaje, nema ni poreza i sve će u državi stati – upozorava.
Vasilj kaže kako ne treba izmišljati “toplu vodu” već treba primijeniti rješenja koja se uspješno provode u drugim zemljama. Tako susjedna Hrvatska stimulira otkup viškova vina koje se zatim koristi za izradu dezinficijenasa za kojima trenutno vlada velika potražnja.
-Tako se na jednostavan način oslobađaju kapaciteti vinarija, može se onda ići u novu berbu i novo vino se može pohraniti u bačve – dodao je Vasilj.
Kada je u pitanju državna pomoć iz Federalnog ministarstva poljoprivrede kažu kako se sve grane poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, pa tako i vinska industrija, suočavaju s istim ili sličnim problemima.
Podsjećaju da je Vlada FBiH usvojila Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020. do 2021. godine, kojim se predviđaju razne subvencije za oporavak gospodarstva, odnosno predviđeno je da se iz federalnog proračuna županijama putem transfera doznačuju sredstva u svrhu stabilizacije gospodarstva. Programom su obuhvaćene poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija.
Što se tiče potpore s razine županije iz Ministarstva poljoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) navode kako je rebalansom županijskog proračuna iznos za poljoprivredne poticaje, gdje spada i vinogradarstvo, povećan na ukupno dva milijuna maraka, kazao je Grgo Vasilj.
Inače, ovaj trenutni problem oko plasmana vina dobro poznatog Broćanskog kraja, teško je ga plasirati na domaće tržište. Dok nam se police pune nisko kvalitetnim vinima, kvalitetna vina iz domaće proizvodnje tako i vinarske proizvodnje ne uspijevaju se plasirati na tržište BIH. Inače,nisko kvalitetna vina se kreću po cijeni od 10 KM za 5 litara, pa je svakom normalnom vinogradaru trn u oku, ne zbog cijene već zbog lošeg kvaliteta gdje se nekim čudnim putem dobio okus vina. Dok vino u koje je uložen trud i novac vinara se kreću oko 10 KM za butelju 0.7 litara po našim trgovačkim lancima pa na više. Također neki vlasnici samih hotelskih i pansionskih obrta u Međugorju se hvale plasiranjem tog loše kvalitetnog vina svojim gostima, pa često imamo uzrečicu, “Dobra vam je hrana, samo vam je vino loše”, pogotovo kod talijanskih i francuskih hodočasnika. Također jednom prilikom sam u jeku prošle sezone vršio nabavku za vlastite potrebe i zajedno smo pred kasom čekali u redu, ja i neka grupa iz Poljske. Redom su nosili ta vina od 3 i 5 litara i onako je jedna me hodočasnica upitala “Dobre wino?”, kratko sam joj odgovorio Chernobyl, gdje su mnogi zamjenuli te kanistere za butelje. Inače nije samo problem u tom vinu, već i u medu koji se nudi. Recimo kvalitetni domaći med se prodaje po 8-10€ za kilogram, dok se na pojedinim mjestima unutar Međugorja prodaju melase pod nazivom “Med” raznih boja i okusa po cijeni od 2€ za kilogram. Pa se nekad upitamo, zar narod stvarno misli da kod nas pčele jeftinije zuje nego u ostalim zemljama. Mi smo Bogom dana zemlja, ali za ove propuste moramo direktno okriviti samu državu, koja nije stala uz svog seljaka i proizvođača upravo da ga zaštiti od ovih markentingških smicalica, te njegove kvalitetne proizvode otkupi i plasira što na domaća, što na strana tržišta.
www.medjugorje-news.com/fena
- Kratka večernja molitva sv. Josipu
- Molitva ‘velikom čudotvorcu’ sv. Pelegrinu za ozdravljenje od raka i teških bolesti
- Evo kako moliti krunicu oslobođenja
- “Znam da su poginuli, a kako da joj kažem, nema ti majko sina, jer su ga zvijeri ubile…”
- Evo kada i kako se u čovjeku rađa zlo
