Francuski biskup: Kriza vjere podsjeća na veliko otpadništvo koje će se dogoditi u doba Antikrista
Francuski biskup pohvalio je američke biskupe kao primjer u suočavanju s dubokom krizom vjere u Crkvi; krizom za koju je rekao da podsjeća na veliko otpadništvo koje će se dogoditi u doba Antikrista.
U nedavnom intervjuu za mrežni portal National Catholic Register, biskup Marc Aillet, upravitelj biskupije Bayonne-Oloron-Lescar u jugozapadnoj Francuskoj rekao je kako danas „sama istina biva u opasnosti, a s njom i cijelo čovječanstvo“.
Inzistirajući na potrebi da biskupi govore kao istinski pastiri duša i žaleći zbog šutnje tolikih francuskih biskupa o pitanjima vjere, mons. Aillet pohvalio je biskupe u Sjedinjenim Američkim Državama zato što su podigli svoj glas braneći svetost života i za njihovu prisutnost na nacionalnom Hodu za život svake godine u glavnom gradu Washingtonu.
„Kada sam putovao Sjedinjenim Američkim Državama, otkrio sam da župe imaju apostolate posvećene dostojanstvu života, a na svakom Hodu za život sudjeluje znatan broj biskupa, što nije slučaj u Francuskoj ili drugdje“.
Mons. Aillet izrazio je nadu da bi francuski biskupi mogli slijediti njihov primjer tvrdeći: „možda oni mogu potaknuti francuske biskupe na ‘lajanje’ malo glasnije“.
Vodeći se primjerom američke subraće, mons. Aillet nije bježao od podizanja glasa kako bi pojasnio autentičnu katoličku praksu i nauk. Nakon što je Vatikan objavio deklaraciju „Fiducia Supplicans“, u biskupijskoj uputi od 29. prosinca, mons. Aillet zabranio je svojim klericima da blagoslivljaju istospolne i neregularne ‘parove’.
Umjesto toga naredio je da se blagoslov daje samo pojedinačnim osobama.
Prema mons. Ailletu, klerici trebaju „dati pojedinačnim osobama blagoslov pozivajući ih na obraćenje i traženje milosti koju Gospodin daje svima onima koji ga mole da svoj život prilagode Božjoj volji.”
Francuski biskup smatra krizu spolnog zlostavljanja, s kojom se Crkva još uvijek suočava, pokazateljem dubokog gubitka vjere na nekoć kršćanskom Zapadu. „Kriza spolnog zlostavljanja bila je, na neki način, vrh ledenog brijega krize Crkve i, još dublje, gubitak vjere, koju je Ratzinger proročanski analizirao još 1969. godine”, rekao je mons. Aillet.
Uočavajući krizu masovnog otpada od kršćanske vjere na Zapadu i porast progona kršćana diljem svijeta, biskup je istaknuo potrebu za ispravnom procjenom današnjeg vremena.
Promatrajući „distanciranje Crkve od poslanja pozivanja ljudi na obraćenje”, zajedno s „opsjednutošću strukturalnim reformama”, „rizicima od raskola, podjela unutar Crkve” i prijetnjom koju tehnološki napredak predstavlja u pogledu „kontrole nad slobodom i savjesti“, mons. Aillet rekao je da sve to podsjeća na ono što Crkva naučava o dolasku Antikrista.
„Katekizam Katoličke Crkve uči nas da će Kristovom povratku prethoditi dolazak bezbožnog čovjeka, Antikrista. Nećemo ‘znati ni dana ni časa’, ali apsolutno moramo reintegrirati događaje koje danas doživljavamo u kršćansku viziju povijesti koja ne može biti bez perspektive Kristova povratka, koja mora biti ključ našeg razumijevanja“.
Biskup je također pozvao na liturgijski mir koji je usredotočen na obučavanje vjernika u „bogatstvo liturgije”, podsjetivši na Konstituciju „Sacrosanctum Concilium“ Drugoga vatikanskog sabora, koja „dopušta oba oblika, te bi bilo bolje vjernike upućivati u bogatstvo liturgije, a ne stvarati frustracije među mladima, pogotovo jer, prema mom iskustvu, oni radosno prelaze s mise sv. Pija V. na misu sv. Pavla VI. ako se ispravno slavi. Dakle, nema smisla opterećivati ih ideološkim ratovima koji su se poticali u vremenu velike postkoncilske krize, a koji više nisu relevantni za današnji svijet“.
U svojoj biskupiji, mons. Aillet zadržao je slavlje tradicionalne latinske mise čak i nakon što su uvedena ograničenja na temelju motuproprija „Traditionis Custodes“, te se pridržava vjerne primjene motuproprija „Summorum Pontificum“ Benedikta XVI., koja je proširila upotrebu tradicionalne liturgije.
Govoreći o odbacivanju temeljnih istina o ljudskoj prirodi, kao što je vidljivo u porastu pobačaja, istospolnih ‘brakova’ i trans-ideologije, francuski biskup rekao je da krajnji odgovor leži u tome da se ponovno otvoreno govori istina o Bogu.
„Ako ponovno govorimo istinu o Bogu, neizbježno ćemo govoriti istinu o čovjeku, koja je toliko potrebna u ovoj antropološkoj krizi kroz koju prolazimo, i to moramo učiniti bez straha od šoka ili neprijateljstva, već govoreći izravno savjesti ljudi, tom intimnom svetištu u kojem se čuje Božji glas”, zaključio je francuski biskup.
