FRA ZVONKO BENKOVIĆ Sveti Anto – putokaz k Isusu
Velikane kršćanske vjere i svece prepoznajemo i po njihovim simbolima, znakovima. Portugalac Fernando, franjevačkim imenom sv. Anto Padovanski (1195-1236), uz to što je prikazivan u habitu, odjeći sv. Franje, koje su u to vrijeme nosili siromašniji, redovito se u kršćanskoj ikonografiji prikazuje s knjigom, djetetom, ljiljanom i kruhom. Pročitajte što pojedini simbol označava.
Knjiga označava Bibliju, Sveto pismo. Sv. Anto je bio jedan od najznamenitijih propovjednika i navjestitelja evanđelja svoga vremena. Ovaj svjedok Božje riječi vezan je za knjigu i jer je bio učitelj teologije, te jedan od najučenijih ljudi svoga vremena. Zanimljivo je da upravo njegova jednostavnost i snaga njegove učenosti privlači i danas mnoge obične ljude.
Dijete u Antinom naručju veže se uz čudo da je jednom prilikom neki čovjek koji je ugostio propovjednika potajno primijetio veliku svjetlost u njegovoj sobi. Svjetlost je dolazila od djeteta. Anto je bio i čovjek skrovita ali duboka molitvena života.
Dijete predstavlja Božju Riječ koja se utjelovila, postala čovjekom, najprije djetetom pa odraslim i raspetim Isusom iz Nazareta. Kod sv. Ante kao i kod sv. Franje Isusovo utjelovljene i čovještvo, neizmjerni je znak Božje objave i milosrđa. Uz to, dijete označava brigu koju je Anto posvećivao djeci i malenima.
Ljiljan je nezaobilazni simbol sv. Ante. U to doba ljiljane nailazimo posvuda: od ukrašavanja kraljevskih kruna, grbova, stećaka, do iluminacija u knjigama. Ljiljan kod sv. Ante označava evanđeosku pouzdanost u Isusovu riječi da gledamo poljske ljiljane, da se ne brinemo tjeskobno i da živimo u Božjoj blizini. Ljiljan se veže i uz cjelovitu ljudsku čistoću: Blaženi čista srca, oni će Boga gledati. Anto je čistim, cijelim srcem bio čovjek koji je živio svjestan trajne blizine Božjega lica.
Sv. Anto je slijedio sv. Franju, a obojica su upućivali samo na evanđelje i Isusa Krista kao smisao života
Kruh u Antinoj ruci kojega pruža označuje njegovu osjetljivost za sve ljude u potrebi, kršćane i nekršćane, za pokidane međuljudske odnose, za zdravlje, za snagu u samoći, za izgubljene stvari za dobar ishod ljudskih ispita, za pomoć u nevolji. Kruh. Sv. Ante je od davnina oblik organizirane solidarnosti gdje se na Isusov način, i malim prilozima, pomaže siromasima i nevoljnima i tako se ublažuje njihova patnja.
Sv. Anto je slijedio sv. Franju, a obojica su upućivali samo na evanđelje i Isusa Krista kao smisao života. Zato je nasljedovanje Isusa Krista – od Govora na gori, preko Kalvarije i Golgote do uskrsnuća – put do punine ljudskosti, do ovozemaljskog obraćenja i konačnog susreta Boga licem u lice. Sv. Anto, franjevac, mali brat, svetac svega svijeta, jedna je od najboljih putokaza k Isusu i za naše vrijeme.
