Četrnaest svetih pomoćnika: Kad ste u nevolji zazovite ovih 14 svetaca i svetica
Četrnaest svetih pomoćnika naziv je za skupinu svetaca koje se zajedno moli za zagovor kod raznih oboljenja i nevolja.
Početak štovanja ovoj skupini svetaca vezan je za njemačku pokrajinu Porajnje i smješta ga se najkasnije u 14. stoljeće, što nam svjedoče i umjetnička djela koja datiraju iz toga razdoblja, na primjer mural u dominikanskoj crkvi u Regensburgu iz oko 1331. godine. Izvorni njemački naziv Vierzehn Nothelfer doslovno znači četrnaest pomoćnika u nevolji te se smatra da je pojava ovoga štovanja uvelike povezana s velikim epidemijama toga doba poput kuge i drugih neizlječivih bolesti.
Franjevački brat laik Hermann Leich, dok je pasao ovce kraj samostana Langheima (kod Lichtenffelsa) 24. rujna 1444. godine u predvečerje, primijetio je dječaka koji sjedi u polju. Približio se i čuo ga kako plače. Kada se htio još više približiti, dječak je iščeznuo pred njegovim očima. U drugome viđenju 1446. godine opet je u predvečerje ugledao dječaka koji sjedi i dvije upaljene svijeće sa strane. U namjeri da se približi dječak je nestao, ali su upaljene svijeće ostale i dalje na istomu mjestu.
Treće je viđenje Hermann imao 28. lipnja 1446. Dječak je bio okružen s još četrnaestero djece. I ovoga se puta pastir približio djeci koja su bila obučena u bijele haljine, a na prsima su imali crvene križeve. Dječak u sredini progovori: „Ovo je četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. Pomažemo u potrebama i nevoljama. Sagradite na ovome mjestu malu kapelu kako bi ljudi mogli dolaziti i kako bismo im mogli pomagati u nevoljama i potrebama.“ Nakon ovih riječi uz veliku svjetlost i s bijelim oblakom iščeznu pred očima pastira Hermanna.
Na mjestu ukazanja ljudi su postavili križ. Teško bolesna služavka iz sela Longheima, koju su donijeli na mjesto ukazanja, na tomu je mjestu ozdravila. Godine 1448. posvećena je kapela koju su izgradili na mjestu ukazanja. Za vrijeme seoske pobune 1525. kapela je porušena. Nova je podignuta 1543. Papa Nikola V. potvrdio je ovu objavu i odobrio pobožnost te podijelio oproste. Između 1743. i 1772. podignuta je velika hodočasnička crkva, vrhunsko barokno djelo.
Među četrnaestero svetaca nalaze se i tri djevice mučenice: sveta Margareta sa zmajem, sveta Barbara s tornjem, sveta Katarina s kotačem, to su tri svete djeve. Među svete pomoćnike uvijek se ubraja i Marija Bogorodica kao kraljica mučenika i pomoćnica kršćana.
Kako su i ostali sveci dodavani ovoj skupini, zajedno su bili prikazivani u crkvenoj umjetnosti. Štovanje ovih svetaca počelo je u samostanima koji su posjedovali njihove relikvije. Svi sveci, osim sv. Egidija, podnijeli su mučeničku smrt.
Zbog toga što svaki od ovih svetaca ima svoj zasebni spomendan, četrnaest svetih pomoćnika u nekim se regijama slavi 8. kolovoza, ali taj običaj nije nikada postao dio Općega rimskog kalendara. Nakon revizije toga kalendara 1969. godine zasebni spomendani sv. Barbare, sv. Katarine Aleksandrijske, sv. Kristofora i sv. Margarete Antiohijske bili su izostavljeni, ali papa Ivan Pavao II. ponovno je uveo u rimski kalendar sv. Katarinu Aleksandrijsku kao neobvezni spomendan.
1. Akacije Armenski
Pomoćnik kod tjeskobe, glavobolje i straha od smrti.Predvodnik deset tisuća vojnika mučenika koji su zbog kršćanske vjere po nalogu cara Hadrijana (117.– 138.) razapeti na planini Ararat.
2. Egidije opat
Pomoćnik za dobru ispovijed i zaštitnik dojilja.Jedini u ovoj skupini koji nije bio mučenik. Utemeljitelj je benediktinskoga samostana sv. Egidija u Provansi (franc. Saint Gilles).
3. Barbara iz Nikomedije
Zaštitnica umirućih, pomoćnica kod groma i opasnosti požara, zaštitnica rudara, vojnika topnika, vatrogasaca, radnika u ljevaonicama, arhitekata i geologa.
Prema legendi bila je zatočena u tornju, okrutno zlostavljana te joj je otac odrubio glavu.
4. Blaž iz Sebaste
Pomoćnik kod bolesti grla, ulkusa, kuge, zaštitnik stoke i zanatlija.
Po zanimanju je bio liječnik, kasnije biskup Sebaste (Armenija, danas Sivas u Turskoj), pogubljen 316. godine. Zaštitnik je grada Dubrovnika.
5. Kristofor
Nosač Isusa Krista, zaštitnik od iznenadne smrti, izbavitelj iz raznih opasnosti, zaštitnik putnika, zaziva se protiv epilepsije, nevremena i krupe, gladi, kuge, zubobolje i ružnih snova, zaštitnik strijelaca, vozača i moreplovaca, radnika u tiskari, vratara, voćara i povrćara.
U srednjemu vijeku prikaz sv. Kristofora mogao se naći na ulazima u crkve i na gradskim vratima zbog vjerovanja da onaj tko pogleda lik toga sveca toga dana ne će umrijeti i da može putovati bilo kamo jer će ga sv. Kristofor zaštititi. Zaštitnik je otoka Raba.
6. Cirijak
Pomoćnik u iskušenju i u smrtnomu času.
Kao đakon pogiba mučeničkom smrću za vrijeme progona kršćana u Rimu 305. godine.
7. Dionizije Pariški
Pomoćnik kod glavobolje, bjesnoće, duševnih nemira i patnja.
Kao misionar dolazi u Galiju i postaje prvi biskup Pariza. Tamo mu je za kaznu odsječena glava te je prema legendi u rukama nosio vlastitu glavu do mjesta gdje je kasnije podignuta opatija St. Dénis.
8. Erazmo
Pomoćnik kod tjelesnih boli, grčeva, bolesti probavnoga trakta te se zaziva kod porođaja i bolesti životinja, zaštitnik je pomoraca.
Bio je žrtva Dioklecijanovih progona te su mu 303. godine po nalogu cara Maksencija rasporili trbuh i crijeva izvukli vitlom. Prema legendi Erazma je prilikom putovanja brodom zadesila grmljavinska oluja. Erazmo se molio Bogu i spasio brod od potapljanja, od kuda potječe naziv za fenomen poznat kao vatra svetoga Elma.
9. Eustahije
Pomoćnik u teškim životnim trenutcima i u žalosti, izvorno je bio zaštitnik lovaca.
Zapovjednik pretorijanske garde, podnosi mučeničku smrt pod carem Hadrijanom između 120. i 130. godine.
10. Juraj
Zagovara ga se kod ratne opasnosti, groznice, kuge, za lijepo vrijeme i zaštitnik je domaćih životinja. Kao rimski vojnik zbog kršćanske vjere prima mučeničku smrt. Prikazuje ga se kako svladava zmaja. U početcima kršćanstva zmaj je simbolizirao zlo, što se u prenesenomu značenju odnosilo na poganstvo.
11. Katarina Aleksandrijska
Zaštitnica djevojaka, djevica i supruga, pomoćnica kod bolesti jezika i govornih mana, zaštitnica je učenih i raznih zanata.
Mučeništvo podnosi za vrijeme cara Maksencija, nakon jedne filozofske debate na kojoj je pridobila pedeset poganskih mudraca na kršćanstvo. Izvorno je trebala biti pogubljena na kotaču s oštricama, no sprava se pred njom raspala te su joj mačem odrubili glavu.
12. Margareta Antiohijska
Zaštitnica žena na porodu te pomoćnica kod raznih povreda.
Za vrijeme Dioklecijana obezglavljena. U sakralnoj umjetnosti često se prikazuje sa zmajem kao simbolom Sotone kojega je pobijedila.
13. Pantaleon
Zaštitnik liječnika i primalja.
Sveti Pantaleon je bio liječnik. Nanesene povrede nisu mu mogle nauditi. Kada je privezan trnjem uz maslinu, bio je snažno udaran tako da su na mjestima gdje je potekla krv procvale ruže, ljiljani i ljubice.
14. Vid
Pomoćnik kod duševnih bolesti.
Mučen pod Dioklecijanom iz čijega je sina izgnao zloduha. Nakon osude baciše ga lavovima i medvjedima koji ga ne htjedoše rastrgati. Zatim su ga ubacili u kotao vruće smole i rastopljena olova, što mu također nije naudilo. Konačno su ga usmrtili na rastezaljci.
Molimo se za zagovor ovim moćnim svecima čija uslišanja kako tijekom stoljeća, tako i danas svjedoče brojni vjernici diljem svijeta.
