Brojne reakcije na prvu muslimansku molitvu u Hagia Sofiji

Turski predsjednik Tayyip Erdogan pridružio se 24. srpnja tisućama vjernika koji su se okupili oko Hagije Sofije, kako bi prvi put otkad je ona ponovno dobila status džamije, u njoj sudjelovali na muslimanskom vjerskom obredu. I dalje pristižu brojne reakcije iz svijeta na taj događaj.

Erdogan i njegovi glavni ministri, s maskama zbog opreza pred koronavirusom, kleknuli su na plave tepihe ispred Hagije Sofije na početku ceremonije koja označava povratak muslimanske molitve u nju.

Muslimani su, uz razmak i nošenje maski, sjedili na molitvenim tepisima postavljenima na Trgu sultana Ahmeda. Potom se molitva nastavila unutar izvorno bazilike Svete Mudrosti. Kršćanske ikone pokrivene su bijelim zastorima, a na pod je postavljen plavi tepih.

U sklopu otvaranja Hagije Sofije kao džamije Kur’an se recitirao neprestano 24 sata. Ubuduće će se u Hagiji Sofiji svakodnevno održavati pet muslimanskih molitava.

Kako prenosi IKA, Grčka je oštro kritizirala pretvaranje Hagije Sofije iz muzeja u džamiju, a crkvena zvona diljem Grčke zvonila su u vrijeme molitve u Aji Sofiji. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis nazvao je Tursku „kreatorom problema“, dok je pretvaranje u džamiju nazvao „uvredom civilizaciji 21. stoljeća“.

Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy poručio je 25. srpnja da je Grčka „još jednom pokazala svoje neprijateljstvo prema islamu i Turskoj pod egidom reagiranja na otvaranje džamije Hagije Sofije vjernicima“. Ministarstvo je oštro osudilo izjave grčkih ministara i parlamentaraca, kao i paljenje turske zastave u Solunu. Dodao je kako je Aja Sofija otvorena „za molitvu kao džamija u skladu s voljom turskog naroda i pripada Turskoj, kao sva druga kulturna dobra u zemlji“.

Grčko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je priopćenjem, u kojem piše da je „međunarodna zajednica 21. stoljeća zapanjena kada vidi religijska i nacionalistička lutanja današnje Turske“.

Prethodno je zbog prenamjene Hagije Sofije u džamiju papa Franjo izrazio svoje duboko žaljenje, a carigradski i drugi patrijarsi istočnih Crkava izrazili su protivljenje toj odluci kao i, među ostalima, SAD i Rusija.

Kaldejski patrijarh kard. Louis Raphael Sako odluku turskih vlasti nazvao je „tužnom i bolnom“. Rekao je kako je u ovo vrijeme „svijetu potrebna ljudska solidarnost kako bi se suočio s pandemijom, a ne daljnji sukobi i napetosti u području u kojem svaki dan umire mnogo ljudi“. Za pravoslavne kopte prenamjena Hagije Sofije je „događaj koji je dirnuo kršćanske zajednice diljem svijeta, duboko ih ranivši“.

Američki katolički biskupi proglasili su zajedno s Grčkom Pravoslavnom Crkvom u Americi 24. srpnja Danom žalosti. Na taj način su „prikazali svoje molitve da Aja Sofija opet bude mjesto molitve i razmišljanja za sve narode“. Također su biskupi i mitropoliti diljem SAD-a dali zajedničke izjave. Nadbiskup Chicaga kard. Blaise Cupich i mitropolit Chicaga Nathanael izrazili su uznemirenost „zbog Vladinog nepoštivanja vjerskog pluralizma u Turskoj“. Dodali su kako se pridružuju „svima koji oplakuju ovaj čin razdora“ i pozivaju „svijet da bdije nad zaštitom vjerskih manjina i vjerske slobode u Turskoj“.

Bostonski nadbiskup kard. Seán O’Malley i mitropolit Methodios rekli su da prenamjena građevine u džamiju „mijenja status quo koji je postojao 85 godina i nanosi veliku bol mnogima diljem svijeta“. Istaknuli su kako je Hagija Sofija, dovršena 537., prije nego je prisilno prenamijenjena u džamiju nakon zauzimanja Carigrada 1453., „služila kao istaknuto mjesto kršćanskog bogoštovlja gotovo dvostruko duže nego kao džamija“ kasnije.

„Od prenamjene u muzej nebrojeni posjetitelji prošli su kroz njezina velika brončana vrata i cijenili su njenu jedinstvenu arhitekturu i povijesne mozaike“, izjavili su kardinal O’Malley i mitropolit Methodius. „Danas je ona inženjersko čudo koliko je bilo i kada ju je sagradilo Istočno Rimsko Carstvo. To je zaista jedinstvena građevina kojoj se cijeli svijet divi i poštuje ju.“ Pozvali su Erdogana da opet prenamijeni Hagiju Sofiju u muzej te su istaknuli kako bi to osnažilo sve vjerske zajednice u Turskoj.

Nadbiskup Atlante mons. Gregory Hartmayer, i mitropolit Atlante Alexios zatražili su od svih vjernika „ne samo da mole, nego da se i zalažu za Aju Sofiju“. „Svi moramo učiniti svoj dio, kako nam god bilo moguće, tražiti od naših izabranih zastupnika da vrše pritisak na tursku Vladu da nanovo potvrdi svoju predanost načelima vjerske snošljivosti i međusobnog poštovanja“.

Dok su američki biskupi osudili odluku Turske, organizacija koja nastoji očuvati i zaštititi kršćane i kršćanstvo na Bliskom istoku In Defense of Christians zajedno s Hellenic American Leadership Councilom i Armenian National Committee of America pozvala je na bojkot turskih proizvoda i usluga. „Kršćani na Bliskom istoku suočeni su s genocidom, uništenjem njihovih domovina i progonom iz Turske“, priopćili su dodavši: „Što je previše, previše je“.

Primas Grčke Pravoslavne Crkve u Australiji Makarios i predsjednik Australske konferencije katoličkih biskupa Mark Coleridge u zajedničkoj izjavi istaknuli su kako „put nacionalističke ideologije i političkih odluka koje zahtijeva, mogu dovesti samo do podjela, što nikada nije plod svete mudrosti koju sve religije traže“.

www.medjugorje-news.com/nedjelja.ba