Njemačka Sinodalna skupština izglasala dokumente o propovijedanju laika i blagoslovu homoseksualnih parova
Sinodalna skupština u Frankfurtu, koja raspravlja od 9. do 11. ožujka, drugog je dana u petak 10. ožujka izglasala dokumente, uključujući one o propovijedanju laika i slavlju blagoslova za homoseksualne parove. Ove druge Vatikan jasno odbacuje, izvještava Vatican News.
Odobrenjem teksta na temu žena i propovijedanja, Sinodalni put jasno je dao do znanja da želi vidjeti jačanje uloge žena u liturgijskim slavljima. Sinodalna skupština je u petak 10. ožujka, nakon žustre rasprave, usvojila reformski tekst s većinom od oko 90 posto. U njemu se na razini Njemačke biskupske konferencije traži dopuštenje da kvalificirani i ovlašteni laici, žene i muškarci, također mogu propovijedati na misama. Do sada je to u pravilu bilo dopušteno samo zaređenim klericima.
„Kvalificirane žene i muškarci trebaju propovijedati“
Planirani tekst izvorno je sadržavao još dalekosežnije zahtjeve. Tako je bilo govora o tome da bi u budućnosti nezaređene osobe mogle voditi krštenja i biti predvoditelji slavlja crkvenih vjenčanja. Jednako tako je bilo planirano ispitati „mogućnosti oživljavanja laičke ispovijedi u kontekstu duhovnog praćenja“ te sudjelovanje laika u blagoslovu bolesnika i bolesničkom pomazanju. Također bi, prema tom prvotnom tekstu, trebalo odrediti u kojoj se mjeri oni koji nisu svećenici mogu uključivati u vođenje župa i župnih zajednica. No ta bi se pitanja sada trebala raspraviti u procesu konzultacija u koji će također biti uključeni katolički redovi i udruženja. Namjera procesa je dovesti do „konkretnih odluka koje su pripremljene za pravodobno odlučivanje“.
Laici, poput klera, imaju udio u crkvenoj službi, a time i u službi naviještanja. Temelj za propovijedanje laika u kanonskom pravu je kanon 766, koji kaže da se laicima može dopustiti da propovijedaju u skladu ili „prema propisima biskupske konferencije“. Za laike je isključena tek homilija, odnosno propovijed koja je dio samog bogoslužja te je stoga pridržana svećeniku ili đakonu (kanon 767). Stoga ovo ne isključuje kategorički propovijedanje laika.
Slavlje blagoslova i za homoseksualne parove
Druga odluka donesena na 5. sinodalnoj skupštini je o temi slavlja blagoslova. Sinodalni put zagovarao je i zagovara slavlja blagoslova homoseksualnih parova. Osim toga, razvedene osobe koje su se ponovno građanski vjenčale također bi trebale imati mogućnost da Katolička Crkva blagoslovi njihovu vezu. Nakon kontroverzne rasprave plenarna je sjednica s gotovo 93-postotnom većinom usvojila dokument koji preporuča pravodobno razvijanje i uvođenje primjerenih liturgijskih slavlja. Gotovo 81 posto biskupa glasalo je za.
Treba izraditi prigodne tekstove za liturgijska slavlja blagoslova za različite parove. Pastiri koji već provode takvo liturgijsko slavlje blagoslova ne bi se više trebali suočavati s disciplinskim posljedicama. Tekst se istodobno zalaže za daljnji teološki razvoj crkvenog pogleda na homoseksualnost, a ova njemačka inicijativa bi se stoga trebala pretočiti u globalni sinodalni proces.
Za sve parove zainteresirane za liturgijski blagoslov potrebni su pripremni razgovori s dušobrižnicima, po potrebi i seminari, navodi se u tekstu pod naslovom „Slavlja blagoslova za parove koji se vole“ („Segensfeiern für Paare, die sich lieben“). Ističe se da je odbijanje blagoslova zajedništva dvoje ljudi „koji žele živjeti svoje partnerstvo u ljubavi, predanosti i odgovornosti jedno prema drugom i prema Bogu“ nemilosrdno do točke diskriminacije. Pogotovo zato što se to ne može opravdati „na teološki uvjerljiv način“. Usvojeni dokument donekle je izmijenjeni oblik izvornog teksta, jer radna skupina koja uključuje Njemačku biskupsku konferenciju i Središnji odbor njemačkih katolika (ZdK) još treba razviti liturgijski priručnik.
Vatikan o blagoslovu parova: Samo za crkveni brak
U pismu objavljenom 2021., rimska Kongregacija za nauk vjere potvrdila je da Crkva nema ovlasti blagosloviti istospolne veze. Svećenici stoga ne bi smjeli udjeljivati blagoslov homoseksualnim parovima koji od svoje zajednice traže neku vrstu vjerskog priznanja, pojasnio je Vatikan. Kongregacija za nauk vjere nadalje je naglasila da se njezina izjava ne odnosi samo na homoseksualne parove, već i na sve zajednice koje uključuju prakticiranje spolnosti izvan braka. Pojedinci, s druge strane, mogu primiti blagoslov. Papa je dao svoj pristanak na odredbu koju su potpisali prefekt i tajnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Luis Ladaria i nadbiskup Giacomo Morandi.
Vatikan je otvoreniji kada je u pitanju pastoralna skrb za homoseksualce, a Papa se u tom pogledu jako zauzima. U intervjuu objavljenom 10. ožujka, papa Franjo pozdravlja otvoreni pristup Crkve homoseksualcima. „Onima koje je Crkva odbacila želim reći da su oni dio Crkve“, napisao je u nedavnom prilogu jednoj knjizi.
Američki kardinal Kevin Farrell, koji vodi vatikanski Dikasterij za laike i obitelj, zabranu blagoslova u ožujku 2021. je objasnio ovim riječima: „Mislim da je vrlo važno da svi razumijemo da je pastoralni život Crkve otvoren za sve ljude! Bitno je i vrlo važno da uvijek raširimo svoje ruke da prihvaćamo i pratimo sve ljude u različitim fazama njihova života i njihovim situacijama. Ponekad također ne uspijevamo napraviti razliku koju treba napraviti: kada Crkva govori o braku, ona govori o sakramentalnom braku. Ne o građanskom partnerstvu, ne o drugim oblicima braka, nego o sakramentalnom braku. A Amoris Laetitia govori o sakramentalnom braku.“
Nema dogovora o sudjelovanju laika u biskupijama i župama
U večernjim satima 10. ožujka plenarna sinodalna skupština u Frankfurtu nije odlučila o kontroverznom tekstu glede jačanja uloge laika u biskupijama i župama, odnosno o tome da i oni imaju pravo glasa u donošenju odluka. Skupština je pak odlučila taj tekst prenijeti na sinodalni odbor koji tek treba biti uspostavljen. Tu bi trebalo dodatno razviti tekst kako bi bio prikladan za većinu.
Vatikan je nedavno kategorički odbacio osnivanje tzv. sinodalnih vijeća, odnosno zajedničkih upravnih tijela laika i klerika. Nekoliko biskupa, uključujući predsjednika Njemačke biskupske konferencije, biskupa Georga Bätzinga iz Limburga, izjavili su da i dalje žele razgovarati o tome.
Bolje zaštititi odrasle žene od zlostavljanja
Kako se odrasle žene u Katoličkoj Crkvi mogu bolje zaštititi od zlostavljanja? To pitanje bilo je u fokusu sinodalnog dokumenta o kojem se u petak navečer u prvom čitanju raspravljalo u Frankfurtu. Dokument je odobrilo 100 posto članova sinodalne skupštine, no o tome još nije odlučeno. U tekstu se kritizira činjenica da je zlostavljanje odraslih do sada imalo tek manju ulogu u ponudi savjetovanja i u konceptima zaštite. Ovo se mora promijeniti. Potrebna su, primjerice, jedinstvena pravila u slučaju seksualnog zlostavljanja odraslih osoba u pastoralnim relacijama ili drugim odnosima u kojima postoji nadređenost, kao i „jasno i razumljivo vođenje spisa“. Također su potrebna pravila za financijsku potporu za pogođene osobe, uključujući one za terapijske mjere ili pravne savjete. Osim toga, trebalo bi proširiti kontaktne točke za odrasle žene.
Za strože postupanje prema zlostavljačima
Sinodalni put je u petak 10. ožujka poslijepodne odlučio i o strožim postupcima u postupanju sa svećenicima koji su krivi za seksualno zlostavljanje. Na sinodalnoj općoj skupštini biskupi i laici su sa 100 posto glasova usvojili i ovaj dokument. Zalažu se za uspostavljanje obvezujućih pravila za prevenciju, edukaciju i postupanje s počiniteljima kod nadležnih tijela kao što je Njemačka biskupska konferencija. Sinodalna skupština poziva biskupsku konferenciju da sastavi stegovne propise za svećenike. Time bi biskupi trebali imati mogućnost korištenja stegovnih mjera za svećenike koji, iako im se sa sigurnošću ne može dokazati kazneno djelo, pokazuju granično ponašanje.
Sinodalna skupština nalaže Biskupskoj konferenciji i Središnjem odboru njemačkih katolika (ZdK) da rade i provjeravaju da se preventivni propisi i koncepti zaštite u katoličkim ustanovama i udrugama provode na posve obvezujući način. Osim toga, rad na prevenciji treba postati sastavni dio svećeničke izobrazbe i formacije svih pastoralnih zvanja. Osim kodeksa ponašanja, dokument poziva na obvezujuću „kulturu povratnih informacija“ („Feedbackkultur“), na primjer kroz redoviti nadzor u timovima. Također trebaju redovito predstavljati posebna savjetovališta koja obrađuju teme nasilja i sukoba.
IKA
